LNG terminal na Krku bi imao kapacitet od pet do šest milijardi kubnih metara gasa, što je dva puta veća količina od ukupnih potreba Hrvatske za gasom. Najveću potencijalnu korist od gradnje LNG-a imala bi državna kompanija koja upravlja gasovodima Plinacro jer transport gasa znači novih 130 miliona evra godišnje prihoda samo od naknade za transport, prenosi sajt serbia-energy.eu
“Ne vidim interes Hrvatske da u projektu LNG-a učestvuje sa više od 25 posto jer ćemo imati i novu proizvodnju gasa i Jadransko-jonski gasovod. Moramo biti deo tog projekta, ali ne i preuzeti većinu posla na svoja leđa” poručio je ministar privrede Ivan Vrdoljak nedavno najavljujući da će Hrvatska tražiti nepovratan evropski novac za onaj deo LNG-a za koji se na tenderu, koji je u toku, ne pronađe zakupac, piše Večernjak.
Zvaničnici SAD-a ponudili su srpskom premijeru Aleksandru Vučiću tokom susreta u Minhenu dve mogućnosti za sanbdevanje države gasom nakon što je projekat Južni tok propao.
Kako pišu mediji, prva i brža mogućnost je da Srbija gas dobije od SAD-a, a koji bi do te države stizao preko Hrvatske i Mađarske. Uslov za to je izgradnja LNG terminala na Krku, gde bi Amerika specijalnim brodovima dopremala gas koji bi potom išao u Mađarsku, odakle bi ga Srbija preuzimala.
Prema prvim procenama za izgradnju infrastrukture potrebno je oko godinu dana. Druga varijanta, ostvariva za tri do četiri godine, jeste gas iz Azerbajdžana. Međutim, da bi Srbija mogla računati na tu varijantu, treba izgraditi gasovod do Bugarske, prenosi sajt serbia-energy.eu
Izvor; Serbia Energy