Naslovna

Crna Gora: Potraga za odgovornima za ekološku katastrofu u Pljevljima

22.Sep 2019.

 

Nadležne državne institucije tek treba da utvrde kako je došlo do akcidenta u rijekama Vezišnici i Ćehotini kod Pljevalja gdje došlo do pomora ogromne količine ribe, a rijeke pretvorene u bijelu zatrovanu masu. Čije su sumnje ispravne: nevladinih organizacija koje sumnjiče Termoelektranu u Pljevljima da je pustila hemikalije u rijeku kako bi se oslobodila otpada ili državna Elektroprivreda koja tvrdi da je “NN lice učinilo diverziju otvarajući ventil za odvod otpada u rijeku”?

 

 

Članovi sportsko ribolovnog društva Lipljen iz Pljevalja nisu imali drugu opciju nego da pokupe isplivalu uginulu ribu iz Vezišnice i Ćehotine i da je zakopaju u zemlju. Akcident koji je rezultirao uništenjem ribljeg fonda i zagađenjem rijeka u okolini Pljevalja dogodio se prije nekoliko dana. Predstavnici nevladinih organizacija smatraju da je otrov ispušten iz cijevi Termoelektrane u Pljevljima, odakle su hemikalije ispuštene u Vezišnicu a njenim slivom dalje u Ćehotinu.

Rijeke, do skoro bogate ribom su ostale bez živog svijeta. Predsjednik sportsko ribolovnog društva Lipljen Vaso Knežević kaže, da sve upućuje da je otvoren ventil koji vodi iz Termoelektrane ka rijeci Vezišnici i da je odatle počeo hemijski udar na živi svijet:

 

“Taj ventil se nalazi u blizini Vezišnice, da bi povremeno ispuštali šljaku i sve ono što su ispuštali tokom posljednjih godina. To su radili noću, konstantno, samo što su dozirali i vodili računa da ne dođe do ovakvog pomora. To odgovorno tvrdim i moralno i pod krivičnom odgovornošću. Ali ovaj put nisu očigledno vodili računa pa je došlo do pomora ribe jer je nizak vodostaj i vjerovatno su predozirali sa tom količinom, pa je riba ostala bez kiseonika i ugušila se.”

Činjenica je da su nevladine organizacije preko medija alarmirale crnogorsku javnost o ekocidu koji se desio u Pljevljima. Prema posljednjim informacijama u istragu oko pomora ribe i zagađenja rijeka uključena je i policija i inspekcije, te je održan niz sastanaka u Pljevljima u cilju rješenja problema.

Nakon objava fotografija pomora ribe i živog svijeta u Ćehotini oglasila se i država, ali i Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). EPCG je u saopštenju skinula odgovornost sa sebe tvrdnjom da “nadležni u Termoelektrani Pljevlja nisu vršili nikakvu aktivnost na ventilima koji kontrolišu ispuštanje materijala u rijeku Vezišnicu, a koja se uliva u Ćehotinu i da će podnijeti krivičnu prijavu protiv jednog ili više NN lica zbog sumnje da su manipulisali ventilom koji se nalazi van kruga Termoeletrane”.

Predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović kaže da je obišao teren, da je jasno da je riječ o ekološkoj katastrofi. Ministar poljoprivrede Milutin Simović se upoznao sa informacijom o pomoru ribe i kako je saopšteno “istog dana dogovorio sa predstavnicima EPCG da pomognu u saniranju štete, dok se ne utvrdi počinilac ovog nedjela”.

 

Milorad Mitrović iz ekološkog društva Breznica očekuje da država pronađe krivce jer šteta koja je učinjena utiče na mnogo šire područje:

“Mi smo napravili štetu ne samo Pljevljima i Ćehotini, mi smo napravili štetu i nizvodno, gradovima Foči, Goraždu, Višegradu. Jer smo to zagađenje koje tretira ESPOO konvencija (o prekograničnom uticaju na životnu sredinu), koju je ratifikovala Crna Gora, brutalno prekršila i mi smo donijeli probleme i drugim ljudima. Samo se pitam, da je određen broj kupača bio u tom momentu ispuštanja hemikalija u Ćehotini ili nizvodno, šta bi bilo da je došlo do pomora ljudi. Ko bi onda odgovarao? Prosto ove stvari ne smiju da se dešavaju i moraju da se preduprijede, a krivci za ovaj incident moraju da odgovaraju, da se neki sljedeći prekršioci zapitaju šta ih čega ako isto urade. Ovdje ne može bit kompromisa, ovdje reakcija države mora biti brza, jasna i konkretna”.

Predsjednik sporsko ribolovnog društva Vaso Knežević podsjeća da je prije deset godina takođe došlo do masovnog uginuća ribe u Ćehotini, te da se tek ove prethodnih godina ekologija na ovom području vratila u normalu, kada je došlo do novog pomora.

 

“Ove godine po prvi put su u Pljevlja dolazili stranci zbog ribolovnog turizma. Vodili smo ih na Ćehotinu, svi su bili oduševljeni, imali su ulove, to se nikada ranije nije desilo. Dakle baš je fino krenulo i odjednom se desio problem da za pola dana sve padne u vodu”, kaže Knežević.

 

A Milorad Mitrović navodi da se novcem ne može platiti i sanirati šteta koja je učinjena ekocidom:

 

“Šteta za koju kaže Vlada Crne Gore da će biti nadoknađena, ne može biti nadoknađena nikakvim novcem i nikakvim aktivnostima. Prosto jer priroda ne funkcioniše na taj način da nešto kupite ili platite i da ste tako Riješili problem. Ne. Za rijeku Ćehotinu koja je počišćena na ovaj način, sav živi svijet je uništen, neophodno je minimum, po mišljenjima mojih kolega i stručnjaka, najmanje deset godina. Dakle, šteta je učinjena, hajde da sad vidimo kako da vratimo život toj rijeci. Kako možemo napraviti nešto da bude balans između proizvodnje energije i ekologije”.

 

Izvor: slobodnaevropa.org