Zemlje Balkana predano su usmjerene ka povećanju energetske efikasnosti i značajnijem korištenju biomase u proizvodnji energije.
To su prezentirale i na ovogodišnjem 9. međunarodnom sajmu životne sredine i 8. međunarodnom sajmu električne energije, rudarstva, gasa, nafte i energetske efikasnosti održanom ove sedmice u Beogradu. Veliki zagađivači životne sredine kao što su termoelektrane potrudili su se da u govorima njihovih zvaničnika i promotivnim materijalima u odnosu na ranije slične prilike iznesu više podataka o onome što čine na očuvanju životne sredine.
Uvjereni da su na pravom putu na štandu termoelektrane “Nikola Tesla” iz Obrenovca odabranim posjetiocima dijelili su simpatičan suvenir: dimnjak napunjen medom. S obzirom na to da su posljednjih godina značajna sredstva investirali u sistem opepeljavanja, smanjenje emisije štetnih gasova i rekultivaciju zemljišta, dimnjak s medom treba shvatiti i kao njihovo opredjeljenje da u budućnosti budu proizvođači čiste energije.
Ni riječi o noti
Do nulte emisije štetnih materija u proizvodnji energije može se doći i upotrebom sjeckanog drvenog otpada – odnosno sagorijevanjem biomase. Među više od 200 štandova na spomenutim sajmovima u Beogradu najmanje dvadesetak ih je na štandu u zdjelicama držalo sitne pelete od kojih su neki mislili da su bomboni!
Prateći stručni program ovogodišnjih sajmova ECOFAIR i ENERGETIKA posebno prvog dana bili su posvećeni biodiverzitetu i biomasi kao prirodnim resursima, a fokus je bio na metodama upravljanja i zaštite. Glavnu prezentaciju imali su stručnjaci njemačkog društva i japanske agencije za međunarodnu saradnju (GIZ i JICA) te predstavnici srbijanskog ministarstva šumarstva i vodoprivrede.
U skladu sa opštim stremljenjima u smanjenju emisije štetnih gasova, većeg korištenja obnovljivih izvora energije, odnosno da “razvija energetiku i još bolje štiti životnu sredinu” na otvaranju sajma govorila je i Zorana Mihajlović državna ministrica energetike, razvoja i životne sredine.
Bilo je to neuobičajeno kratko, veoma koncizno sažeto i budućnosti posvećeno obraćanje. Lično sam očekivao da će ovo biti i prilika da se makar ovlaš dotakne pitanja izgradnje novih elektrana na Drini. Prije svega diplomatske note koju tim povodom na adresu Srbije šalje susjedna Crna Gora zbog planirane izgradnje hidrocentrale na Limu.
Nama ostaje pelin
Iz Podgorice Beograd podsjećaju na to da su obje države potpisnice Espoo konvencije. To ih obavezuje da razmjenjuju informacije i konsultacije u slučaju da neki prekogranični projekat može da izazove određene štetne i negativne posljedice na životnu sredinu druge države. Na način kako je izgradnja zamišljena, a prema tvrdnji stručnjaka i nevladinih organizacija, u ovom slučaju upravo će se to dogoditi.
Na Espoo konvenciju poziva se i javnost u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju izgradnja novih hidrocentrala na Drini, projekt Donji horizonti i prevođenje sliva Neretve na turbine buduće HE Dubrovnik 2.
Šarmantna ministrica Zorana Mihajlović je u desetak izgovorenih rečenica na ceremoniji otvaranja pohvalila novu Vladu Srbije, jer je u jedno ministarstvo objedinila sektor energije i životne sredine. Dva ministra iz prethodnih vlada morali su se stalno dogovarati o određenim pitanjima za što više nema potrebe.
Kamo sreće kada bi se nešto slično (poput koordinacionog tijela, zajedničkog komiteta ili posebnog dokumenta o ministarskoj saradnji u oblasti zaštite okoliša i energiji) dogodilo u odnosima Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske kada je u pitanju zajednički interes ljudi i prirode na ovim prostorima. Bez toga naša energetska i ekološka budućnost mogla bi da izgleda ovako: jedni će kusati med, drugi, a to je prije svega BiH, će piti pelin.
Izvor Oslobodjenje