U „Kolubari” očekuju da posao ispumpavanja preostalih 40 od ukupno 187 miliona kubika vode bude završen do kraja februara
Gusti sloj teške magle prekrio je juče kop „Tamnava – Zapadno polje” i gotovo izbrisao granicu između neba i vode iz koje isplivava nekoliko mašina visokih preko 30 metara. Na bagere koji su proteklih meseci izvučeni na suvo, već nekoliko nedelja spustila se jedna druga vrsta izmaglice. Nakon što je Balkanska istraživačka mreža (BIRN) objavila da je posao na ispumpavanju „Tamnave – Zapadno polje” dobila „Energotehnika Južna Bačka” – firma bez iskustva, „Kolubaru”, jedan od najznačajnijih rudnika u zemlji, prekrio je i veo sumnje.
Kroz naslage blata i mulja po obodu kopa probijalo se juče terensko vozilo marke „gaz” za čijim volanom je sedeo vozač upečatljivog imena – Petar Petrović. Tu gde je on juče provozao ekipu „Politike”, do pre nekoliko meseci plivala je riba, a „Tamnava – Zapadno polje”, posle majskih poplava, postala je treće po veličini veštačko jezero u zemlji. Petar kaže da mu je tog kišnog majskog dana, dok je stajao na obodu kopa, a pred njim se pružalo vodeno prostranstvo od 187 miliona kubnih metara, mrak pao na oči.
– Šta sam tada pomislio? Da ćemo biti u mraku. Svaka četvrta sijalica u Srbiji gori zahvaljujući „Tamnavi” – kaže Petrović.
Siniša Bogdanović, pomoćni radnik u rudniku, kaže da je posle poplava mislio da je ostao bez posla. On nije jedini koji je to pomislio. Radnici „Kolubare” kažu da je bilo i onih koji umalo nisu zaplakali kad su videli vodu koja je napunila kop. Mislili su da slobodno mogu da uzmu radne knjižice i da „Kolubara” više neće raditi.
U kopu je sada ostalo još 40 miliona kubnih metara, a rukovodstvo rudnika očekuje da kompletan posao ispumpavanja vode bude završen do kraja februara. Kako ćete svu ovu vodu da ispumpate za mesec dana, pitali smo.
– Trebalo je da vidite koliko je tu vode bilo u septembru, onda bi vam bio jasan odgovor na to pitanje – rečeno nam je na kopu.
Svetomira Maksimovića, predsednika stručno operativnog tima za isušivanje ovog kopa, pitali smo da li je ova katastrofa mogla da se spreči tih majskih dana. Redakciju „Politike” prethodnih dana zvali su stručnjaci iz raznih oblasti tvrdeći da „Kolubara” nije na vreme reagovala da spreči da voda prodre u kop.
– Znate li vi da je voda mašine od 320 konjskih snaga, sa kašikama u koje staje 10 kubika zemlje, nosila kao dečje igračke. Ko je toj sili mogao da se suprotstavi – negodovao je Maksimović zbog toga što, u skladu sa onom narodnom, „posle kiše uvek ima 100 kišobrana”.
Nismo gubili vreme. Radnici „Kolubare” odmah su počeli da ispumpavaju vodu sa kopa „Veliki Crnjani”, kaže zamenik direktora Rudarskog basena „Kolubara” Mihajlo Petrović. Prema njegovim rečima, potraga za pumpama počela je odmah. Neke od njih bile su stare i po 30, 40 godina.
– Zbog procedura Svetske banke, sa kojom je naša vlada ušla u pregovore, bili smo obavezni da raspišemo tender. Bili smo spremni da javni poziv objavimo još 15. jula, međutim, dok smo ispunili sve obaveze, koje je pred nas stavljala ova međunarodna finansijska organizacija, tender je raspisan 27. jula – kaže Petrović.
Ko u svetu ima iskustva u tome kada se takva katastrofa nigde nije desila, pitaju. Rumunski „Neš”, koji je bio deo konzorcijuma sa „Južnom Bačkom” imao je iskustva na ispumpavanju u Rumuniji, odgovaraju. Tvrde da od holandskog „Van heka”, koji je, takođe, bio jedan od ponuđača na tenderu, „Južna Bačka” samo iznajmljuje pumpe, da oni nisu njihovi novi podizvođači.
Ako je rumunski „Neš” imao reference, da li je posle njihovog odlaska sa kopa, „Južna Bačka” prestala da bude kvalifikovana za ovaj posao, pitali smo. Rukovodioci odgovaraju da to ne bi komentarisali i da je to stvar dogovora između dva poslovna partnera.
Kažu i to da će čitav posao koštati manje nego što se u početku očekivalo. Prema prvim procenama Svetske banke, posao je koštao
oko 30 miliona evra. U početku, računice su pokazivale da će „Južna Bačka” dobiti oko 15 miliona evra.
– Biće im isplaćeno mnogo manje. Oni su, svojim pumpama, ispumpali više od 78, a mi 68 miliona kubika vode. I prema tenderskoj dokumentaciji mi smo zadržali pravo da angažujemo naše radnike, opremu i pumpe. Kad se oduzmu troškovi za struju, koju je „Južna Bačka” potrošila, ceh će biti znatno manji – kaže Mihajlo Petrović.
On dodaje da su eksperti Svetske banke očekivali da se posao ispumpavanja završi u drugoj polovini godine, a da proizvodnja uglja počne tek 2016, jer je potrebno vreme da se mašine remontuju i osposobe za rad.
Maksimović dodaje da su mu stručnjaci Svetske banke rekli da se u svojoj istoriji nisu sreli sa ovakvom katastrofom – da tolika količina vode napuni jedan rudarski kop.
– Rekli su nam da će o nama praviti prezentacije. Mislili smo da smo heroji – poverili su nam se nadležni.
U tom je veće bilo iznenađenje kad se umesto lovorika, na njih, posle BIRN-ovog teksta spustila sumnja „da su ispumpavajući kop, ispumpali i budžet, da kompanija ’Južna Bačka’ nema iskustva u tom poslu, a da je njihov partner ’Hidro tan’, povezan sa Nikolom Petrovićem, direktorom EMS-a”.
Izvor; Politika