Vlade Evropske unije i Evropski parlament postigli su početkom maja dogovor o formiranju, počev od 2019, „rezerve za stabilizaciju tržišta ETS“ dozvola za emisije štetnih gasova – dve godine pre ranije predviđenog roka, prenosi sajt serbia-energy.eu
Ova „rezerva“ radiće kao neka vrsta centralne banke koja može da povuče sa tržišta dozvole kojima se (po jedinici) kupuje pravo na emitovanje jedne tone ugljendioksida. Analitičari procenjuju da na tržištu Evrope postoji višak od oko dve milijarde dozvola, što je obezvredilo, a samim tim i obesmislilo ovu ključnu polugu klimatske politike EU. Dogovor postignut prošle nedelje odobrava da 900 miliona dozvola, koje su prošle godine privremeno povučene sa tržišta ETS-a, ode direktno u rezervu, čime je izbegnut udar koji bi po cene dozvola izazvalo njihovo ranije vraćanje u promet. Provajder energetskih cenovnih i drugih informacija, Platts saopštio je da čak i da se cena ETS dozvole udvostruči na 15 evra po toni CO2 to verovatno neće biti dovoljno da uvećoj meri smanji proizvodnju električne energije iz uglja, odnosno neutrališe ključni izvor emisija gasova sa efektom staklene bašte na Starom kontinentu.
Usvojena je i direktiva za ograničavanje emisija gasova iz kotlova srednje veličine, ali uz izuzetke.
Komitet za prirodnu okolinu evropskog parlamenta izglasao je 6. maja pravila kojima ograničava nivo emisija štetnih gasova iz kotlova srednje veličine, ali uz neke izuzetke i vremenske pomake za pojedine sektore uključujući tu i rafinerije nafte. Direktivom su obuhvaće sve instalacija u kojima se sagorevaju goriva, a koje sadrže termalni input između jednog i 50 megavata. Usvojena su odlaganja u rokovima primene za gradske toplane, ili instalacije u kojima se sagoreva biomasa, kao i izuzeća za čitave sektore, kao što su rafinerije nafte i platforme za bušenje na otvorenom moru, prenosi sajt serbia-energy.eu
Izvor; Serbia Energy