Za potrebe snabdevanja rashladnom vodom termoblokova A1 do A6 u termoelektrani ,,Nikola Teslaˮ A, izgrađen je poseban objekat- pogon Pumpne stanice rashladne vode. Prema rečima D. Šarića, Ž. Gagića, I. Vukosavljevića. B. Kuzminca i K. Duvnjaka, realizacijom ovog idejnog projekta, dobija se pouzdan proširiv modularan sistem razmene signala između različitih DCS- ova. Značajna je i ušteda u novcu u odnosu na žičano relejnu opciju.
Pogon Pumpne stanice ima sedam pumnih agregata od kojih su šest normalno radni i jedan je rezervni. Normalno pogonsko stanje podrazumeva da pumpni agregat 1 radi za blok 1, pumpni agregat 2 za blok 2 i tako redom. Pumpni agregat 0 je tada rezervni. Pumpni agregati su povezani kolektorskim ventilima, tako da je omogućen kolektorski rad pumpnih agregata. Pumpni agregat 0 se uključuje isključivo u slučaju kvara jednog od ovih radnih pumpnih agregata i tada se prelazi na kolektorski rad.
Trenutno je automatsko upravljanje i nadzor pogona Pumne stanice žično- relejna. Fizička udaljenost Pumpne stanice, složenost realizacije i cena su verovatno uslovili minimalan broj prenetih signala relevantnih za automatsko upravljanje i nadzor i skoro su svi binarnog tipa.
Unapređenje automatskog upravljanja i nadzora Pumpnom stanicom rashladne vode, podrazumeva uvođenje PLC i SCADA sistema za podesno povezivanje sa već postojećim DCS-ovima blokova jedan do šest i otklanjanje rilejne logike. Pritom, izmene na postojećim blokovima moraju biti minimalne, a kvar ne sme narušiti sistem zaštita agregata, itd. Na kraju realizacije ovog idejnog projekta, dobila bi se hardversko- softverska podloga kao nadalje besplatan resurs za povezivanje i razmenu signala između blokova jedan do šest (postrojenja EMS-a, dispečarski centar u Beogradu, budući pogon odsumporavanje…) .
Dakle, moduli će biti povezani preko jedne magistrale za razmenu signala. Svaki modul će biti povezan na magistralu preko jedne svoje uzlazno- izlazne tačke gateway-a. Za potrebe automatskog upravljanja i nadzora, u pogon Pumpne stanice rashladne vode ugradiće se i osmi DCS, koji će na isti način kao osmi modul, biti povezan na magistralu za razmenu signala. Tako, svakom od ovih osam DCS- ova dodajemo po jedan komunikaciski PLC. Komunikacijski PLC-ovi će biti povezani međusobno računarskim optičkim kablom i preko jedne centralne tačke, računarskog switch-a.
Za efikasan nadzor i upravljanje pogonom pumpnog agregata rashladne vode od strane operatera na komandi bloka, neophodno je svu signalizaciju i merenja od ovog pogona sprovesti do SCADA sistema instaliranih na komandama blokova i prikazati ih u realnom vremenu.
Blokovskim mrežnim prekidačima, rastavljačima i uzemljivačima upravlja se nezavisno preko PLC- a ugrađenog u postrojenju EMS- a, koje je udaljeno oko 2 km od TENT-a.
Cena sprovođenja signala ovim putem je neuporedivo povoljnija od žičane veze iz razloga udaljenosti. Samo signal mrežni prekidač isključen je neophodno preneti žičano jer je neprihvatljivo bilo kakvo vremensko kašnjenje ovog signala kod upravljanje turbinom.
Prvenstveni cilj ovog projekta je da se dobije pouzdan sistem automatskog upravljanja tehnickom rashladom. Ovo idejno rešenje je korisno i primenljivo za potrebe automatskog upravljanja i nadzora i drugih složenih sistema, gde su pogoni dosta fizički udaljeni, a postoji potreba centralizovanja mesta prikupljanja i razmene signala.