Glavni izvori emisije gasova i prašine su mašine koje rade na tehnološkim fazama dobijanja rude bakra na kopu Južni revir.
Pri proširenju površinskog kopa Južni revir, u rudniku bakra Majdanpek, bitnom delu sistema Rudarsko topioničarskog basena „Bor“, neophodno je predvideti mere zaštite radne i životne sredine. Napredovanje ovog kopa uz primenu kompleksnih mera zaštite, omogućuje kontinuitet u proizvodnji rude bakra i pozitivno utiče na socijalnu strukturu stanovništva u vidu otvaranja novih radnih mesta i motivisanju mladih da rade i žive u Majdanpeku. Do ovog zaključka, u svom radu objavljenom u naučnom časopisu „Mining and Metallurgy Engineering Bor“ broj 1, 2015. godina, došli su Miomir Mikić, Daniel Kržanović, Milenko Jovanović i Miroslava Maksimović sa Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor.
Proširivanjem površinskog kopa i radom rudarskih mašina stvara se prašina koja se vetrenim strujama iznosi u gradsku sredinu. Glavni izvori emisije gasova i prašine su mašine koje rade na tehnološkim fazama dobijanja rude bakra na kopu Južni revir. Neophodno je preduzeti mere za zaštitu vazduha od prašine i gasova pri bušenju i miniranju, utovaru, transportu, kao i na odlaganju.
Adekvatna mera zaštite grada od prašine sa kopa se dobija postavljanjem cevovoda od PVC po ivici kopa prema gradu sa uređajem za stvaranje vodene zavese radi obaranja prašine. Takođe, potrebno je uvođenje dodatnih organizaciono-tehničkih mera, kao i striktno primenjivanje uputstva proizvođača mašina radi efikasnog suzbijanja gasova i prašine.
Rekultivacija degradiranih površina na odlagalištima jalovine Andezitski prst, Kovej, Bugarski potok i Deponija podrazumeva radove usmerene na ponovnom kultivisanje površina. Pošto tlo degradiranih površina ne sadrži dovoljno hranljivih materija za normalan razvoj biljaka u cilju rekultivacije treba koristiti optimalni vid sa fazama agrotehničke, tehničke i biološke rekultivacije. Osnovni cilj revitalizacije degradiranih površina na odlagalištima jalovine jeste zaštita i unapređenje životne sredine. Ukupni troškovi rekultivacije iznose 660.143 evra.