U kojoj meri će ovo javno preduzeće uspeti da u naredne tri godine pozitivno posluje zavisiće od rasta inflacije, procenta naplate struje, deviznog i kreditnog rizika.
lektroprivreda Srbija planira da u naredne tri godine, zaključno sa 2019, nastavi pozitivno da posluje.
Odnosno, da joj u ovoj godini prihodi za 16,6 milijardi dinara budu veći od rashoda, u 2018. godini za 24,4 milijarde dinara, a u 2019. godini za 25,3 milijarde dinara, pokazuje konsolidovani plan poslovanja ovog javnog preduzeća.
Takvi rezultati poželjni su, pre svega, zbog stalnih primedbi Fiskalnog saveta na rad i kašnjenje u restrukturiranju ovog javnog preduzeća, pa je Pavle Petrović, predsednik ovog saveta, nedavno ponovio da EPS sada ostvaruje profit, ali da su investicije veće od amortizacije, zbog čega se taj sistem urušava. Dug tog preduzeća iznosi 1,1 milijardu evra i dupliran je u odnosu na 2009. godinu.
EPS će kako je predviđeno planom, ove godine najviše para da potroši na zaposlene oko 63,9 milijardi dinara, kupovinu struje 30,2 milijardi dinara i amortizaciju 40 milijardi dinara.
S druge strane, naplata električne energije trebalo bi u najvećoj meri da popuni budžet EPS-a. Planirana je zarada od 221,6 milijardi dinara, dok bi prodaja uglja za industriju i široku potrošnju inkasirala oko pet milijardi dinara.
Konsolidovani plan poslovanja istovremeno uključuje i rizik po likvidnost kompanije koju može izazvati veliki odliv gotovine za potrebe finansiranja planiranih investicija.
U kojoj meri će biti realizovan plan poslovanja zavisiće i od tržišnog rizika, odnosno obima potražnje i cena struje, odnosa ponude i tražnje, kao i problema u snabdevanju gasa.
EPS računa i na devizni rizik, jer svaki procenat rasta deviznog kursa dinara uvećava troškove poslovanja za oko 400 miliona dinara godišnje.
Postoji i bojazan od kamatnog rizika, jer je većina kredita sa varijabilnim kamatnim stopama, te svako njihovo povećanje negativno utiče na projektovanu finansijsku stabilnost EPS-a.
Svaki procenat smanjenja naplate struje umanjuje priliv para za oko dve milijarde dinara godišnje. Stopa inflacije veća od očekivane ugrozila bi i pozitivno poslovanje i elektroenergetski bilans.
Jer, svaki procenat neplanirano veće inflacije dovodi do povećanja troškova poslovanja EPS-a za milijardu dinara godišnje.
Isto tako, svako povećanja procenta gubitaka struje umanjuje prihode za oko 1,5 milijardi dinara, dok samo produženje remonta jedne termoelektrane „Kostolac” od 10 dana, smanjuje zaradu za oko 0,85 milijardi dinara godišnje. Istovremeno bi smanjenje proizvodnje uglja od samo pet odsto u „Kolubari” umanjilo prihode za oko 4,2 milijarde dinara.
Ključni eksterni rizik je neizvesnost u pogledu rasta privrede evrozone koja ima direktan uticaj na potražnju i tržišne cene. Ostali rizici odnose se na dinamiku sprovođenja ekonomskih reformi i mera fiskalne konsolidacije, navedeno je u konsolidovanom trogodišnjem izveštaju EPS-a, koji je usvojio Upravni odbor.
Izvor; Politika