Ove godine izdano je 30 dozvola za proizvodnju iz malih hidroelektrana, a 12 ih je u procesu gradnje.
Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) do kraja lipnja ove godine izdala je 30 dozvola za proizvodnju električne energije koje se odnose na 56 hidroelektrana instalirane snage do 10 MW, s 64,394 MW instaliranih kapaciteta. U Republici Srpskoj je do sada izgrađena 21 mala hidroelektrana i njihova ukupna snaga iznosi 51,523 MW. Institucije smatraju da su one odlična prilika za razvoj zajednica, dok iz banjalučkog Centra za životnu sredinu tvrde da su štetne, kako za okoliš, tako i za gospodarstvo. “Male hidroelektrane su izgrađene na rijekama Vrbanji, Ilomskoj, Studenoj, Sućeski, Bistrici, Ugru, Žiraji, Velikoj Jasenici, Žeželji, Oteši, Paklenici, Grabovici, Prači, Bregavi, Govzi, Drinjači, Zelenom Jadru i Krupici. Na svim navedenim rijekama je, uglavnom, lociran po jedan objekt, osim na rijekama Sućeski, Žiraji i Prači, na kojima se nalaze po dvije MHE”, kazali su za Klix iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS. Inače, instalirana snaga malih hidroelektrana se kreće u rasponu od 0,2 MW do 4,9 MW. U Republici Srpskoj je trenutno u izgradnji devet malih hidroelektrana, dok su za pet MHE pribavljene ili su u toku postupci pribavljanja građevinskih dozvola. “U skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine u postupku realizacije koncesija, pribavljaju se ekološke dozvole za svaku MHE. Svaka izgrađena MHE je dužna da tijekom rada i prestanka rada primijeni mjere za zaštitu zemljišta, zraka, vode biljnog i životinjskog svijeta, odnosno da ispuni osnovne obaveze zaštite okoliša i primijeni mjere ublažavanja negativnih utjecaja na okoliš”, navode iz ministarstva.
Energija dobivena iz malih hidroelektrana smatra se obnovljivom energijom koja nema negativan utjecaj na okoliš. Zagovornici dobijanja energije na ovaj način ističu da male hidroelektrane ne utječu na sam tok rijeke, kao ni na njegove hidrološke, eko i biološke osobine, a nema bojazni ni od zagađenja. Ipak, posljednji slučaj u vezi s izgradnjom dvije male hidroelektrane u Kruščici kod Viteza govori drugačije. Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu tvrde da su štete koje nanose mnogo veće od proizvedene količine električne energije.
Izvor; energetika-net