Proizvodnja je smanjene za 45% u odnosu na 2019. godinu, ali gubitak je ostao isti i trenutno iznosi više od polovine prihoda
Državna elektrana ne uspeva da se stabilizuje ni uz ogromnu državnu pomoć koju dobija
U kompaniji se ne vrše nikakve optimizacije i uprkos drastično smanjenom opterećenju, troškovi plata ostaju isti
TE nije uspela da proda značajnije količine električne energije na berzi zbog visokih proizvodnih troškova
Finansijska situacija u bugarskoj državnoj termoelektrani Marica Istok 2 nastavlja rapidno da se pogoršava, uprkos velikodušnoj državnoj pomoći koju je dobila ove godine. Gubitak prijavljen na kraju septembra povećan je za impresivnih 191 milion leva (97,7 miliona evra), dok su dugovi povećani za dodatnih 130 miliona leva (66,5 evra) za samo šest meseci – od aprila do septembra. Istovremeno, proizvednja je smanjena za 45%, a prodaja električne energije na berzi onemogućena zbog visokih proizvodnih troškova termoelektrane.
Elektrana zapravo radi samo zato što je država veštački održava, očigledno strahujući od štrajka radnika. U stvarnosti, od TE Marica Istok 2 trenutno nema gotovo nikakve koristi, jer se njen rad lako može komepenzovati većim opterećenjem tzv. američkih termoelektrana, kao i hidroelektrana NEK-a u regionu Rila-Rodopi, gde nema problema sa vodostajem.
Međutim, trenutno su ti kapaciteti ograničeni, tako da TE Marica Istok 2 i dalje pali svoje kotlove – u proseku je elektrana radila sa oko 25% kapaciteta u prvih devet meseci ove godine. Pri tom, elektrana za proizvedenu energiju dobija preferencijalnu cenu koju plaćaju svi krajnji korisnici – i domaćinstvo i kompanije.
Održavanje TE Marica Istok 2 bez dugoročnog plana, samo upumpavanjem novca, pokazuje da Bugarska nema jasnu strategiju energetskog razvoja, kao i da ne obraća pažnju na nove i mnogo jeftinije tehnologije.
Na respiratoru iz BEH-a
Sa ekonomske tačke gledišta, državna termoelektrana je već odavno trebalo da bankrotira – akumulirani gubitak kompanije je veći od milijardu leva (511,3 miliona evra), a ukupan iznos dugova je preko 1,12 milijardi leva (572,6 evra).
Indikativno za apsurdnu situaciju u kojoj se postrojenje nalazi jeste da za prvih devet meseci 2020. godine prihodi iznose 336,5 miliona leva (172,1 milion evra), a gubitak 191 miliona leva (97,7 miliona evra), što čini čak 56,8% prometa. Sa takvim odnosom nijedan ekonomski subjekt ne bi trebao da postoji, ali u ovom slučaju država tvrdoglavo nastavlja da podržava elektranu, ne zahtevajući reforme.
TE Marica Istok 2 je došla u ovu situaciju samo nekoliko meseci nakon što je država mobilisala milijardu leva da bi je „spasila“. Naime, BEH je 4. marta odlučio da poveća kapital termoelektrane za 597 miliona leva (305 miliona evra) transformišući deo duga elektrane prema holdingu, a u maju je kupio potrebne sertifikate za emisije gasova sa efektom staklene bašte za 2019. godinu u vrednosti od ukupno 306 miliona leva (16,5 miliona evra).
U svom preliminarnom izveštaju za treći kvartal, kompanija navodi da do kraja godine neće moći da izvrši isplatu svojih kreditnih obaveza prema BEH-u. Umesto da takva izjava dovede do pokretanja tužbi i inspekcija, u ovom slučaju se za konsolidaciju obaveza priprema zajam od 350 miliona leva (179 evra), sa grejs periodom do 1. jula 2021. godine.
Najočigledniji uzrok za tešku situaciju u kojoj se našla državna TE jesu troškovi emisije CO2 – skoro 185 miliona leva (94,6 miliona evra) samo do septembra. To ne predstavlja iznenađenje, već dugoročnu politiku EU, koju su bugarske vlasti prespavale ili su se nadali da će se promeniti. Kvote emisija uvedene su kako bi se ograničili štetni efekti na klimu i njihovo povećanje je jasna i ciljana politika Brisela sa zacrtanim okvirima – očekivano je da će se u roku od pet godina cena naknada udvostručiti u odnosu na trenutne nivoe (25 do 30 evra) po toni. Drugim rečima, poslednjih godina mogle su biti preduzete aktivnosti na modernizaciji, odnosno transformaciji elektrane kako bi se našla u konkurentnijoj poziciji.
Izvor: capital.bg