Rumunski energetski sistem je u četvrtak, 17. decembra, bio u velikom disbalansu, a cene na balansnom tržištu porasle su do astronomskih nivoa, od preko 1.100 leva (226,2 evra) po MWh.
Dok je u četvrtak na spot tržištu u Bukureštu registrovana najviša cena u poslednjih godinu dana, podaci pokazuju da je istog dana ostvaren snažan disbalans između prijavljene i realne proizvodnje električne energije. To je posledica značajnog povećanja potrošnje, na preko 9.000 MW po satu.
Tako je već u četvrtak ujutro od 8 do 9 časova, razlika između prethodno prijavljene proizvodnje i one koja je stvarno postignuta dostigla 602 MWh. Disbalansi su ostali značajni u svakom narednom vremenskom intervalu, da bi ova razlika od 13 do 14 časova dostigla 950 MWh, odnosno preko 10% nacionalne potrošnje električne energije u tom satu.
U ovim uslovima bilo je očekivano povećanje cene balasniranja, što se i dogodilo, tako da je u intervalu od 13 do 14 časova cena dostigla 1.150 leva (236,5 evra) po MWh. Šta više, od 08:00 do 13:00, u svim jednočasovnim intevalima cena deficita je bila veća od 1.000 leva (205,6 evra) po MWh.
Kako nastaje deficit
Nacionalni energetski sistem mora da bude u trajnoj ravnoteži između proizvodnje i potrošnje električne energije. Ukratko, svaki proizvođač i potrošač (preko svog snabdevača) izveštava, pre isporuke, o procenjenoj proizvodnji, odnosno potrošnji. Isporuke električne energije vrše se najvećim delom na osnovu terminskih ugovora, koji su zaključeni mnogo pre vremena isporuke, zatim ugovora zaključenih dan pre vremena isporuke (na spot – DAM tržištu), odnosno na dan unapred tržištu, koje je najbliže vremenu isporuke – nekoliko sati ranije istog dana.
Kada postoji neravnoteža, odnosno proizvođač u mrežu isporuči manje električne energije nego što je prvobitno prijavljeno ili, obratno, krajnji potrošači iz mreže povlače više nego što su prijavili, ravnotežu obezbeđuje balansno tržište, kojim upravlja Transelektrika.
Dakle, u četvrtak je u Rumuniji zabeležena neravnoteža na strani deficita, i ovaj deficit je bio prilično velik. Dakle, neko mora da proizvede nedostajuću električnu energiju, pored količina koje je prijavio. Ti proizvođači daju ponude na balansnom tržištu, a Transelektrika će, na osnovu kriterijuma koji uključuju i ponuđenu cenu, izabrati energetske grupe koje će proizvesti dodatne količine električne energije za pokrivanje deficita.
Upravo će ovi proizvođači dobiti astronomske cene od preko 1.150 leva (236,5 evra) po MWh, što je tri ili četiri puta više nego što bi dobili od unapred ugovorene prodaje električne energije. S druge strane, ovu cenu će platiti ili proizvođači koji su proizveli manje nego što su prijavili ili snabdevači (u ime svojih kupaca) ako je stvarna potrošnja bila veća od prijavljene.
Uzroci
Osnovni uzrok velikog disbalansa je generalno kvar jedne ili više jedinica za proizvodnju električne energije. Međutim, izgleda da to nije bio slučaj u Rumuniji. U četvrtak nisu bili prijavljeni novi kvarovi, dok su planirana samo zaustavljanja dve velike hidroelektrane (jedna grupa HE Đerdap i jedna HE Raul Mare).
Moguće je da su ovu neravnotežu izazvali pojedini snabdevači. Podsetimo, u četvrtak je na DAM ostvarena najviša cena u ovoj godini, 103 evra po MWh u proseku. U intervalu od 13 do 14 časova, cena na DAM je dostigla 700 leva (144 evra). Moguće je da snabdevači kojima je bila potrebna električna energija za svoje kupce, nisu želeli da je kupe po toj ceni ili da nisu imali gde da kupe sve potrebne količine. Možda su se oslanjali na tržište unutar dana, bliže vremenu isporuke – ali ni ovde cene nisu bile niske. U tom vremenskom intervalu, na primer, ponude za kupovinu na IDM iznosile su 354 MWh, dok su prodajne ponude iznosile samo 98 MWh. Na osnovu toga, maksimalna cena na IDM u ovam intervalu dostigla je 686 leva (141,1 evro) po MWh.
Ko su pobednici u ovoj situaciji
Očigledno, najviše koristi u ovoj situaciji imali su proizvođači koji prodaju električnu energiju na balansnom tržištu. Najverovatnije su u pitanju Hidroelektrika (kompanija je proizvodila kapacitetom od 3.200 MW u 13 sati) i Petrom, koji ima feleksibilnu elektranu na gas, TE Brazi, a moguće i Energetski kompleks Oltenia, koji je, ako je imao raspoložive grupe, mogao da obezbedi značajan profit prodajom električne energije po ovim cenama.
Izvor: e-nergia.ro