Kako je tržište gasa je za dve godine prešlo put od prekomerne ponude od ozbiljnog manjka snadbevanja?
Evropa je globalno balansno tržište gasa. Količina LNG-a koja dolazi u Evropu uslovlejena je količina koje preostaju nakon što su svi drugi uzeli koliko im je potrebno. Druge zemlje i regioni na tržištu LNG-a u velikoj meri su vođeni potražnjom. Često imaju alternative LNG-u u vidu proizvodnje ili uvoza putem gasovoda, i ograničena skladišta gasa – sve to je u oštroj suprotnosti sa Evropom.
Kina je jedina velika zemlja sa proizvodnjom, uvozom putem gasovoda i diversifikovanim uvozom LNG-a, ali joj nedostaje likvidno tržište i potražnja koja korespondira sa cenom. Kina takođe ima ograničene kapacitete za skladištenje gasa.
Jedan od pokretača trenutnog deficita na tržištu je snažno povećanje potražnje. U prvih osam meseci 2021. u odnosu na isti period 2019. godine, isključujući Evropu, uvoz LNG-a je porastao za 28 milijardi kubnih metara – odnosno za 12 odsto. Rast uvoza LNG-a, van Evrope, verovatno će dostići 35 do 40 milijardi kubnih metara iznad nivoa iz 2019. godine (+10 odsto).
Ključni trendovi u periodu između 2019. i 2021. bili su:
• Kineski uvoz LNG-a u prvih osam meseci 2021. bio je za oko 17 milijardi kubnih metara (preko 30 odsto) veći nego u 2019. godine. Tome je doprinela kombinacija velike potražnje za gasom zbog hladne zime, obnavljanje zaliha, ekonomski oporavak koji je podstakao industrijsku potrošnju i rastuća potražnja u elektroenergetskom sektoru, paralelno sa prelaskom sa uglja na gas u drugim sektorima. Povećanje domaće proizvodnje i uvoz putem gasovoda nisu držali korak sa potražnjom.
• Uvoz u Japan, Južnu Koreju i Tajvan takođe je porastao za skoro 9 milijardi kubnih metara u posmatranom periodu – rast od 7 odsto – a veliki deo ostvaren je u poslednjih nekoliko meseci.
• Treći najveći porast potražnje za LNG-om ostvaren je u Centralnoj i Južnoj Americi – povećavajući se za 6 milijardi kubnih metara (56 odsto) u posmatranom periodu – uglavnom kao rezultat potražnje u Brazilu (niska proizvodnja hidro energije) i Argentini (niska proizvodnja domaćeg gasa), ali i veće potražnje na Karibima i u Centralnoj Americi.
• Na cenovno osetljivijim tržišta Indije, Pakistana i Bangladeša takođe je došlo do blagog povećanja, dok je Bliski istok ostao na istom nivou. U zemljama ASEAN-a uvoz LNG -a je smanjen, a došlo je do naglog pada uvoza u Meksiko.
Uvoz LNG-a u Evropu i Tursku, međutim, pao je za 9 milijardi kubnih metara u prvih osam meseci 2021. godine u odnosu na 2019. godinu, a za celu godinu ovaj pad bi mogao da dostigne čak i više od 15 milijardi kubnih metara.
Istovremeno, procenjuje se da će raspoloživi izvozni kapacitet LNG-a u prvih osam meseci 2021. godine biti veći za 16 milijardi kubnih metara u odnosu na 2019. (+5 odsto).
U 2021. godini, povećanje raspoloživog kapaciteta moglo bi iznositi oko 20 milijardi kubnih metara. Međutim, postoje velike razlike među zemljama:
• Izvozni kapacitet SAD-a je gotovo udvostručen, sa 55 milijardi kubnih metara na 97 milijardi kubnih metara tokom dve godine.
• Egipatski kapaciteti su se takođe udvostručili, ali osim malih povećanja u Maleziji i ruskom Jamalu, ograničenja kapaciteta uticala su na gotovo sve ostale izvore snabdevanja.
Povećanje raspoloživog godišnjeg kapaciteta ograničeno je na 20 milijardi kubnih metara, što je dovelo do verovatnog pada uvoza LNG-a u Evropu za 15 milijardi kubnih metara u 2021. godini u odnosu na 2019.
Evropsko tržište gasa
Za Evropu, LNG je zapravo „marginalni molekul“, na koji se treba pozvati kada evropska proizvodnja i uvoz putem gasovoda dostignu svoj maksimalni kapacitet. Od početka godine do avgusta evropska proizvodnja gasa je pala, kao i isporuke iz Rusije i Norveške. Povećanje snabdevanja iz Azerbejdžana i Severne Afrike nije uspelo da kompenzuje pad, što je dovelo do snažne potražnje sa LNG-om.
Evropska proizvodnja gasa (EU+Velika Britanija) u periodu januar – avgust 2021. godine iznosila je 39,9 milijardi kubnih metara, što je pad za 52,4 milijardi kubnih metara u odnosu na istu period 2019. godine (-12,5 milijardi kubnih metara).
Evropske isporuke putem gasovoda dolaze iz Norveške, Rusije, Severne Afrike (Alžir i Libija) i Azerbejdžana.
Uvoz iz Azerbejdžana u periodu januar – avgust 2021. bio je za 4,5 milijardi kubnih metara veći nego u istom periodu 2019. godine, zahvaljujući pokretanju Transjadranskog gasovoda (TAP) 31. decembra 2020.
Uvoz iz Severne Afrike u Španiju i Italiju porastao je sa 17,3 milijardi kubnih metara (u 2019.) na 26,1 milijardi kubnih metara (u 2021.) – povećanje za 8,8 milijardi kubnih metara. Zajedno, uvoz iz Azerbejdžana i Severne Afrike porastao je za 13,3 milijardi kubnih metara.
Nasuprot tome, uvoz iz Norveške u periodu januar – avgust 2021. bio je za 3,1 milijardu kubnih metara manji nego u istom periodu 2019.
Uvoz iz Rusije
Najveći pad evropskog uvoza putem gasovoda beleži se iz pravca Rusije – sa 118,3 milijardi kubnih metara u prvih osam meseci 2019. na 99 milijardi kubnih metara u istom periodu 2021. godine.
Postoje četiri rute za isporuku ruskog gasa u Evropu:
• Gasovod Severni tok od Rusije do Nemačke, ispod Baltičkog mora;
• Gasovod Jamal – Evropa iz Rusije u Nemačku, preko Belorusije i Poljske:
• Tranzit preko Ukrajine; i
• Isporuke u Jugoistočnu Evropu preko Turskog toka i Turske, do tursko-bugarske granice.
U periodu januar – avgustu 2019. godine i istom periodu 2021. godine, gasovod Severni tok radio je punim kapacitetom, osim planiranog održavanja u julu. Protoci na ovoj ruti su se čak neznatno povećali (+0,26 milijardi kubnih metara) između 2019. i 2021. godine.
Gasovod Turski tok, koji je pokrenut u januaru 2020. godine, snabdeva tursko tržište i isporučuje gas dalje do tursko-bugarske granice. Odatle se ruski gas isporučuje u Bugarsku, Grčku, Severnu Makedoniju i Srbiju – tržišta koja su se ranije snabdevala preko Ukrajine. Isporuke ruskog gasa u četiri zemlje Jugoistočne Evrope (isključujući Tursku), mereno na tursko-bugarskoj granici, iznosile su 7,7 milijardi kubnih metara u periodu januar – avgust 2021. godine, u odnosu na nulu u 2019. godini.
Na relaciji Jamal – Evropa, protoci su neznatno smanjeni (-0,1 milijarda kubnih metara) u prvih osam meseci 2021. godine u odnosu na isti period 2019. i januara-avgusta 2021.
Najveći pad ruskog izvoza u Evropu u 2021. godini u odnosu na 2019. dogodio se na ruti preko Ukrajine, sa 53,2 milijardi kubnih metara u periodu januar – avgust 2019. na 26,1 milijardu kubnih metara u istom periodu 2021. godine. To ostavlja neto pad od 19,4 milijardi kubnih metara.
Ukupno evropsko snabdevanje
Uporedo sa padom evropske proizvodnje (-12,5 milijardi kubnih metara) i uvoza putem gasovoda (-9,1 milijardi kubnih metara), evropski uvoz LNG-a takođe je pao za 7,8 milijardi kubnih metara u prvih osam meseci 2021. godine, u poređenju sa istim periodom 2019.
Zajedno, ovo je dovelo do ukupnog pada ponude za evropsko tržište od 29,4 milijardi kubnih metara.
Međutim, evropska potražnja za gasom u periodu januar – avgust 2021. godine (316,8 milijardi kubnih metara) bila je za 1 milijard kubnih metara veća nego u istom periodu 2019.
Stoga je „praznina“ koju je trebalo popuniti dostigla 30,4 milijardi kubnih metara.
Taj jaz je ispunjen zamahom injekcija i povlačenja iz skladišta. U periodu januar – avgust 2019. neto injekcije u skladišta iznosile su 23,1 milijardu kubnih metara. Nasuprot tome, u 2021. godini neto povlačenje u periodu januar – avgust iznosilo je 7,4 milijardi kubnih metara.
Drugim rečima, zaokret sa neto injekcija od 23,1 milijardi kubnih metara u 2019. godini do neto povlačenja od 7,4 milijardi kubnih metara u 2021. godini iznosi 30,5 milijardi kubnih metara – približno koliko i pad proizvodnje i uvoza, dok je potražnja ostala relativno konstantna.
Zaključci
Azijsku potražnju pokrenula je potreba za grejanjem tokom hladnog talasa u prvom kvartalu, nastavak brzog rasta u Kini i želja da skladišta LNG-a budu dopunjena tokom leta. U Južnoj Americi, niska proizvodnja električne energije i pad domaće proizvodnje gasa generisali su snažnu potražnju za LNG-om.
Na strani ponude, predviđeno povećanje raspoloživih izvoznih kapaciteta LNG-a nadoknađeno je zastojima i problemima sa sirovim gasom u brojnim postrojenjima. Kao rezultat, smanjena je dostupnost globalnog tržišt LNG-a za evropski uvoz.
Ovo smanjenje raspoloživih količina LNG-a, u kombinaciji sa drugim ograničenjima snabdevanja u Evropi – pada evropske proizvodnje zajedno sa ukupnim uvozom putem gasovoda, dovelo je do smanjenja ukupne ponude evropskom tržištu.
Međutim, s obzirom da je evropska potražnja za gasom bila veća u odnosu na 2019. – prvenstveno zbog povećane potražnje za gasom za grejanje u prva četiri meseca ove godine i potražnje za proizvodnju električne energije tokom leta – jaz je morao da bude popunjen povlačenjem iz skladišta.
Ne samo da su zalihe skladišta značajno iscrpljene u prvom kvartalu 2021. godine, već je i popunjavanje zaliha u drugom i trećem kvartalu bilo sporije nego poslednjih godina, ostavljajući Evropu sa ispodprosečnim zalihama kako se bliži početak zime.
Ova kombinacija fundamentalnih faktora izazvala je porast ceba globalnih LNG i evropskih cena tokom 2021. godine, pri čemu su evropske cene dostigle rekordne vrednosti krajem septembra.
Pad snabdevanja LNG-om za 20 milijardi kubnih, povezan sa na neevropskom potražnjom za LNG-om, pad evropske proizvodnje za 15 milijardi kubnih metara i pad za možda 13 milijardi kubnih metara uvoza putem gasovoda – dovelo je do „gubitak zaliha“ od 50 milijardi kubnih metara – to je zatim dovelo do potrebe da se ista količina efektivno povuče iz skladišta u Evropi.
Ova količina – 50 milijardi kubnih metara čini nešto manje od 10 odsto evropske potražnje za gasom – tako da nije ni čudo što su cene toliko porasle!
Ključni faktor na koji treba obratiti pažnju tokom predstojeće zime biće uvoz putem gasovoda u Evropu, posebno na zalihe iz Rusije i Severne Afrike.
Međutim, kao i globalno tržište LNG-a, Evropa će ostati ranjiva na skokove u potražnji povezane sa vremenskim faktorima, bilo da se radi o hladnom periodu koji izaziva potražnju za gasom za grejanje, ili o padovima u drugim oblicima proizvodnje energije koji zahtevaju veću proizvodnjue elektrana na gas.
Da rezimiramo – rast cena u 2021. godini bio je vođen kombinacijom osnovnih faktora ponude i potražnje na nivou globalnog tržišta LNG-a i evropskog regionalnog tržišta gasa. Uloga evropskih skladišta u balansiranju ne samo evropskog tržišta, već – kao što smo videli u prvom kvartalu 2021. – globalnog tržišta LNG-a ne sme se potceniti, a niži nivoi zaliha od uobičajenih i dalje izazivaju zabrinutost.
Ipak, kombinacija relativno blage zime, razumnih performansi ne-gasnih proizvodnih jedinica, povratak na više nivoe proizvodnje nekoliko LNG postrojenja, a možda čak i oporavak ruskih isporuka u Evropu, moglo bi dovesti do pada pritiska na globalnom tržištu LNG-a i na regionalnom evropskom tržištu gasa, spuštajući cene sa trenutnih ekstremnih nivoa.
Izvor: oxfordenergy.org