Globalna energetska kriza je jasno pokazala da Albanije nije uspela da diversifikuje energetski sektor. Zemlja panično troši stotine miliona evra na uvoz električne energije, dok jedina podrška ostaje hidroenergija.
Zvanični podaci govore da je desetine projekata fotonaponskih parkova, ukupne instalisane snage preko 1.000 MW, u različitim fazama razvoja, ali njihova realizacija ostaje daleki cilj. Izgradnja solarnog parka Karavasta trebala bi da počne na proleća.
U sektoru energije vetra, gde je projekat vredan 244 miliona evra dobio status strateške investicije, razvoj je još sporiji. Drugi projekti su u fazi pribavljanja dokumentacije, dok je aukcija još u toku.
Stručnjaci procenjuju da su neodlučna politika i birokratija otežali diversifikaciju energetskog sektora, izlažući albanske kompanije i domaćinstva vanrednim troškovima.
Tako se kompanije na slobodnom tržištu (uglavnom povezano na 35 kV mrežu) suočavaju sa tri do četiri puta višim cenama električne energije u odnosu na prošlu godinu a domaćinstvima sa strahom da će verovatno osetiti još jedno poskupljenje nakon hrane i nafte.
Zabrinutost je nedavno izazvala izjava premijera da bi „bogati“ građani mogli privremeno da plaćaju više račune za energiju, kao način da se zemlja izbori sa kriznom situacijom. Saopštenja iz kabineta su kontradiktorna, dok drugi zvaničnici ponavljaju da se cene neće menjati i da će sav „teret“ snositi vlada.
To u najboljem slučaju pokazuje da ne postoji konkretan plan za upravljanje krizom i da se svaka odluka donosi u poslednjem trenutku, uz ponovljena obećanja o diversifikaciji i energetskoj sigurnosti.
Činjenica je da je Albanija prošle godine bila prinuđena da uveze električnu eneregiju u vrednostj od nekoliko stotina miliona evra – ironično, u jednoj od najboljih hidroloških godina, kada je proizvodnja premašila potrošnju. Trend se i ove godine nastavlja a niko ne zna koliko će račun iznositi na kraju.
Albanija je prošle godine proizvela 8,96 miliona MWh električne energije. Od toga, samo 0,4% predstavlja doprinos fotonaponskih elektrana, dok je ostatak udeo hidroenergije.
Od 2017. godine u zemlji je na snazi zakon o obnovljivim izvorima energije, koji predviđa promociju proizvodnje solarne i energije vetra. S vremena na vreme izdavane su dozvole za velike projekte, ali su oni do danas uglavnom ostali mrtvo slovo na papiru – u različitim fazama odobravanja ekoloških dozvola ili preliminarnih odluka.
Privatne koncesione hidroelektrane, uključujući nezavisne i prioritetne proizvođače (projekti instalisane snage do 15 MW), napravile su razliku samo u strukturi proizvodnje.
Proizvodnja privatnih HE ima značajnu težinu u odnosu na javnog proizvođača – Albansku elektroenergetsku korporaciju. Prema zvaničnim podacima, proizvodnja električne energije javne kompanije KESH imala je 59,6% udela u ukupnoj proizvodnji u zemlji, dok što znači da je udeo privatnih proizvođača 40,4%.
U 2020. godini, proizvodnja KESH-a pokrila je 58% ukupne proizvodnje, što znači da je udeo ostalih proizvođača iznosio oko 42%.
Bez obzira na ove fluktuacije, čitava ova grupa proizvođača zavisi od hidrološke situacije. Proizvodni kapacitet se povećava iz godine u godinu, ali to nije praćeno alternativnim izvorima, ostavljajući zemlju na milost i nemilost padavinama.
Samo u 2021. godini, proizvodni kapacitet novih hidroelektrana povećan je za 97 MW u odnosu na 2020. Ukupni instalisani kapacitet u zemlji do 31. decembra 2021. godine iznosio je 2.605 MW, od čega je 1.448 MW, odnosno 56%, u vlasništvu КESH-a.
Solarni kapacitet 1.085 MWp – na papiru
U Albaniji postoji na desetine projekata za mala i velika fotonaponska postrojenja, koji su trenutno u različitim fazama razvoja.
Zvanični podaci iz 2021. godine pokazuju da bi ovi projekti trebali dostići ukupni kapacitet od 1.085 MWp – prema ugovorima o otkupu električne energije po prethodno dogovorenoj ceni koje su potpisali vlada i privatne kompanije, kao što su Karavasta i Spitalla, ali i dugoj listi privatnih kompanija koje električnu energiju mogu da prodaju na otvorenom tržištu.
Trenutno je u funkciji 12 PV elektrana, instalisane snage 23 MW, od kojih vlada otkupljuje električnu energiju po ceni koju odobrava energetski regulator, ERE, na godišnjem nivou. Ova cena je trenutno postavljena na 71,2 evra po MWh.
U međuvremenu, Albanska elektroenergetska korporacija je završila fotonaponsku elektranu na brani Kirsak u sklopu hidroelektrane Vau i Dejes u kaskadi na Drinu. Instalisana snaga ovog postrojenja je 5,1 MW. Elektrana će početi sa proizvodnjom ove godine.
Takođe, KESH razvija plutajuću fotonaponsku elektranu sa instalisanim kapacitetom od 12,9 MW. Vrednost projekta je procenjena na 13,9 miliona evra, a deo će finnasirati KESH sopstvenim sredstvima.
Druga dva projekta sa značajnijim kapacitetom ugovoreni su sa kompanijom Voltalija nakon raspisivanja tendera u 2020. i 2021. godini. Reč je o fotonaponskim parkovima Karavasta i Spitalla.
Za prvi, kompanija ponudila cenu od 24,89 evra po MWh. Fotonaponski park Karavasta ima projektovanu snagu od 140 MW, od čega je 70 MW namenjeno za prodaju na slobodnom tržištu, a 70 MW će se prodavati po regulisanoj ceni.
Regulisana cenaje predviđena tokom perioda od 15 godina a otkup će obavljati Operator distribucije OSHEE.
Što se tiče PV projekta Spitalla, ugovor je zaključen po ceni od 29,89 evra po MWh. Fotonaponski park bi trebao da ima instalisanu snagu od 100 MW, od čega će 70 MW otkupljivati Operator distribucije, na osnovu ugovora o otkupu energije po unapred utvrđenoj ceni, a 30 MW će se prodavati na slobodnom tržištu.
Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku je saopštilo da će izgradnja postrojenja Karavasta početi u martu.
Trenutno je kompanija u fazi odobravanja licence za proizvodnu delatnost, nakon što je ERE tražio dopunu dokumentacije.
Takođe, u Akerni je privatna kompanija trebala da gradi fotonaponski park ali se kasnije povukla iz projekta. Međutim, izgleda da vlada nije u potpunosti odustala od projekta, jer zvanični dokumenti pokazuju da je privatno lice dobilo preliminarno mišljenje o priključku na prenosni sistem tokom 2021. godine.
Reč je o parku snage 150 MW, koji bi trebao da gradi EDIL-AL-IT.
Još jedan projekat koji je prošao neke važne faze odobrenja je Aga Solar, takođe kapaciteta 150 MW.
Najveći projekat do sada ima instalisani kapacitet od 275 MW i on je, prema podacima ERE, dobio preliminarno mišljenje za priključenje na prenosni sistem tokom 2021. godine u okrugu Seman na ime kompanije Greencells GMBH.
Prošle godine su još tri PV postrojenja dobila načelnu saglasnost za priključenje na prenosnu mrežu. Reč je o fotonaponskim parkovima Blue 1 i Blue 2 (kapaciteta po 57,6 MWp) i PV parku UN ALB-Solar 1 (50 MW).
Izvor: monitor.al