Albansko tržište električne energije i dalje je u velikoj meri regulisano, sa brojnim posledicama koje proizilaze iz ove situacije. U Izveštaju Sekretarijata Energetske zajednice analizirano je veleprodajno tržište električne energije, ukazujući da su ključni akteri i dalje javni proizvođač i javni distributer, i da ne postoji platforma za trgovinu. Sekretarijat ističe da ne postoje standardizovani ugovori, trgovina zavisi od kratkoročnih procedura, kao što su veleprodajni ili tenderi za pokrivanje gubitaka, te da brojke koje generišu ti postupci ne obezbeđuju cenovne signale.
Veleprodajno tržište električne energije u Albaniji zasnovano je na bilateralnim ugovorima. Kvalifikovani proizvođač dužan je da svu količinu isporuči kvalifikovanom snabdevaču u sklopu obaveze javnog snabdevanja. U zavisnosti od vremenskih uslova, imajući u vidu da se proizvodnja električne energije u Albaniji zasniva na hidroenergiji, procenat portfolia dodeljenog snabdevaču iznosi između 70% i 90%.
Iako se cena za ovaj deo proizvodnog portfolia postavlja bilateralno, ona se može smatrati prilagođenom, s obzirom na to da je zasnovana na troškovima bez povezanosti sa tržišnim cenama.
Na albanskom tržištu ne postoji platforma za trgovinu proizvodnjom i stoga ne postoje standardizovani ugovori ili cenovni signali. U stvari, ukupna trgovina od strane proizvođača ili javnog snabdevača predstavlja prodaju viškova, odnosno pokrivanje manjaka u njihovom portfoliu. Prodaja ili kupovina obavlja se posredstvom tendera sa različitim lotovima ili nalozima. Obično se realizuju na kratkoročnoj nedeljnoj osnovi, a u nekim slučajevima na mesečnom nivou, uvek nakon predviđanja potrošnje kupaca od strane javnog snabdevača koji ima prioritet.
Aktivnost trgovine uglavnom je fokusirana na tendere kompanija za proizvodnju i snabdevanje putem unapred definisanih ugovora koji su uglavnom orijentisani na prekograničnu razmenu, navodi se u izveštaju.
S tim u vezi, Sekretarijat naglašava da je u uslovima u kojima u Albaniji ne postoji dan unapred tržište i stoga ne postoji indeks cena, odnosno kada se finansijski ugovori ne koriste kao instrument zaštite albanskog tržišta, neophodno preduzeti korektivne mere.
U skladu sa svojim nadležnostima, regulator treba da identifikuje mere koje bi olakšale stvaranje tržišta sa standardizovanim ugovorima i preduzme mere za unapređenje kvaliteta, ocenjuje se u izveštaju.
Izvor: monitor.al