Regulacija odnosa proizvodnje i potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini odvija se na kratkoročnom organizovanom tržištu rezervnih kapaciteta i balasne energije za sekundarnu (aFRR) i tercijarnu regulaciju (mFRR). Primarna regulacija je obaveza proizvodnih jedinica priključenih na prenosnu mrežu.
U skladu sa zakonom, Nezavisni operator sistema u BiH, NOSBiH, zadužen je za upravljanje balansnim tržištem. Pored toga, jedna od deltnosti NOSBiH je osiguravanje snabdevanja pomoćnim uslugama.
Novi sistem balansiranja uspostavljen 1. januara 2016. godine, uključuje tržišnu nabavku balansnih usluga i alokaciju troškova balansiranja na one subjekte koji su te troškove izazvali. Na taj način, smanjeno je odstupanje regulacijskog područja BiH u odnosu na prethodne četiri godine.
Manjak energije smanjen je sa -87.222 MWh u 2014. godini na -45.062 MWh u 2018. godini, prema podacima datim na sajtu NOSBiH. Višak energije smanjen je u istom periodu sa 160.839 MWh na 39.814 MWh.
U Bosni i Hercegovini aktivno je osam balansno odgovornih strana. Električna energija za pokrivanje prenosnih gubitaka i kompenzacija kupovana je putem javnih nabavki. Za ove usluge u 2016. godini potrešeno je 27.006.479 KM (13,78 milion evra), 2017. godine KM 26.371.616 (13,46 miliona evra) i 2018. godine 40.400.345 KM (20,63 miliona evra).
Prosečne cene postignute na tenderu za 2018. godinu bile su za 21% više u odnosu na 2017. godinu.
Učesnici na balansnom tržištu su pružaoci pomoćnih usluga s kapacitetima koji zadovoljavaju određene tehničke uslove.
Ponude za sekundarnu i tercijarnu regulaciju dostavljaju se na dnevnom tržištu balansne energije. Pored ugovorenih ponuda, na ovom tržištu mogu se dostavljati i dobrovoljne ponude za tercijarnu reguliaciju.
Prema odluci regulatorne agencije DERK, cena električne energije tercijarne regulacije nagore u 2017. godini bila je ograničena na 475,155 KM (242,5 evra), odnosno 414,70 KM (211,36 evra) po MWh, a razlika cena električne energije pri regulaciji nagore i nadole u ponudama za sekundarnu regulaciju bila je ograničena na 40,00 KM (20,4 evra) po MWh.
U 2018. godini, ukinuto je gornje ograničenje cene tercijarne regulacije.
U slučaju da na tržištu nisu osigurani potrebni kapaciteti sekundarne i tercijarne regulacije, NOSBiH vrši raspodelu nedostajaćih kapaciteta na registrovane pružaoce pomoćnih usluga.
Tercijarna regulacija nagore/nadole tokom 2018. godine sprovođena je u skladu sa Sporazumom o zajedničkoj rezervi SHB 196/68 MW. To znači da je kapacitet tercijarne regulacije koji je potrebno obezbediti unutar regulacionog područja BiH tokom 2018. godine iznosio je 196 MW za regulaciju na gore i 68 MW za regulaciju na dole.
Da podsetimo, operatori prenosnih sistava Hrvatske, Slovenije i BiH potpisali su u januaru 2014. godine Sporazum o zajedničkoj rezervi snage za potrebe regulacije frekvencije u regulacijsko-upravljačkom bloku Slovenija – Hrvatska – Bosna i Hercegovina (SHB), u cilju obezbeđivanja podrške u slučajevima potrebe za aktivacijom tercijarne regulacijske rezerve, ukoliko dođe do poremećaja u radu ili ispada elektrana, kvarova itd.
Sporazum je sklopljen uzmeđu tri operatora prenosnog sistema – slovenčkog ELES-a, hrvatskog HOPS-a i NOSBiH.
Na taj način je omogućeno smanjenje potrebne količine zakupljene rezerve u regulacijsko-upravljačkim područjima svake države.
SHB blok uspješno deluje već više od dvadeset godina, a sinergijski učinci sporazuma su posebno dobrodošli u vreme kad se evropski operatori prenosnih sistema suočavaju s izrazito teško predvidljivom proizvodnjom iz nestalnih obnovljivih izvora energije (posebno vetra i sunca).
Za elektroenergetske sisteme, to znači izbegavanje povećanja troškova za pomoćne usluge (u koje spada i tercijarna regulacijska rezerva), koje po pravilu prati veći udeo nestalnih obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sistemu.
Tokom 2017. godine, NOSBiH potpisao je i sporazum o razmeni prekogranične balansne energije sa Elektromrežom Srbije – EMS, operatorom sistema u Srbiji, a u 2018. godini isti sporazum sa Crnogorskim operatorom elektroenergetskog sistema – CGES.
Pružaoci pomoćne usluge tercijarne regulacije su EPBiH, EPRS i EPHZHB. Pružaoci usluge tercijarne regulacije na gore i tercijarne regulacije na dole su EPBiH, EPRS, EPHZHB i TE Stanari.
Troškovi kapaciteta pomoćnih usluga u prvoj polovini 2017. godine iznosili su 5,429 miliona KM (2,77 miliona evra) za kapcitete sekundarne regulacije, 4,826 miliona KM (2,46 miliona evra) za kapacitete tercijarne regulacije na gore i 235.971 KM (evra) za kapacitete tercijarne regulacije na dole.
Angažovana balansna energija za regulaciju na gore iznosila je 24.347 MWh, po prosečnoj ceni od 129,11 KM (evra) po MWh i angažovana balansna energija na dole 15.047 MWh, po prosečnoj ceni od 36,61 KM (120.473 evra) po MWh.
Prosečne cene debalansa u prvoj polovini 2017. godine iznosile su 111,11 KM (56,67 evra) po MWh za ostvareni manjak i 36,69 KM (18,73 evra) po MWh za ostvareni višak. Manjak energije iznosio je -15.338 MWh, a višak 23.938 MWh.
U 2017. godini sniženi su troškovi na godišnjem tenderu za nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka i kompenzaciju u odnosu na 2016. godinu. Isporučioci električne energije bili su EPBiH, EFT i HEP.
Kada je u pitanju procena troškova balansiranja za integraciju vetroelektrana u energetski sistem BiH, akcionim planovima entiteta do 2020. godine planirano je priključenje vetroelektrana instalisane snage 100 MW u Republici Srpskoj i 230 MW u Federaciji BiH.
Prema novom mrežnom kodeksu uslove za bilansiranje u Indikativnom planu proizvodnje ispunjavaju tri vetroelektrane: Trusina (51 MW), Podvelžje (48 MW) i Mesihovina (50,6 MW).
Kada je u pitanju procena potrebnih rezervi kapaciteta sekundarne regulacije, NOSBiH je izvršio procene za pet scenarija izgradnje vetroelektrana (dodati kapacitet od 150 do 900 MW) na osnovu sume ostupanja energetskog sistema BiH i odstupanja proizvodnje vetroelektrana.
Hidroelektrane koje bi mogle obezbediti sekundarnu regulaciju su HE Jabalnica (EPBH), HE Trebinje, HE Višegrad i HE Bočac (ERS), HE Rama i HE Jajce (EPHZHB). Ukupna vrednost aFRR je ±187 MWh.
U pogledu troškova balansiranja, prema proceni NOSBiH troškovi bili bi niži ukoliko bi odstupanja pokrivala aktivacijom mFRR, umesto aFRR. Rezlika u troškovima kreće se od 5,77 miliona KM (2,95 miliona evra) i 37,942 miliona KM (19,37 miliona evra) za različite scenarije.