Najteža situacija na području Elektroprivrede HZHB.
Bosna i Hercegovina, kao jedini regionalni izvoznik električne energije, zbog velikih suša došla je u situaciju da izdvaja milijune za kupovinu električne energije. Reuters piše da je država udvostručila uvoz od početka godine, a da je uz to zbog nedostatka električne energije morala uvoziti i ugljen u istom periodu za što je potrošeno 300 milijuna KM od početka godine. U Bosni i Hercegovini, od tri elektroprivrede jedino Elektroprivreda HZHB nema termoenergetske kapacitete, zbog čega je primorana da se oslanja isključivo na proizvodnju električne energije iz hidroelektrana. Budući da su dugotrajne suše i visoke temperature u prethodnom periodu prouzrokovale smanjenje razine vode u rijekama, poslovanje svih elektroprivreda je otežano, a naročito Elektroprivrede HZHB. Direktor Elektroprivrede HZHB Marinko Gilja tvrdi da trpe veliku štetu, ali da su pogonsku spremnost sveli na minimum što je rezultiralo pozitivnim poslovanjem u prvoj polovini 2017. godine. Međutim, izvještaj poslovanja za prvih šest mjeseci ove godine nije objavljen. Ili preciznije: izvještaj je objavljen, ali ne sadrži nikakve podatke o poslovanju. Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede BiH, objasnio je kako je poslovanje Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede RS, koje imaju termalne kapacitete, tijekom prethodnog sušnog perioda ovisilo od toga koliko su imale ugljena na depoima da se iznesu s ovom situacijom. “Bosna i Hercegovina je uvijek bila izvoznik električne energije, bez obzira na to što u samom sustavu, unutar BiH, dvije elektroprivrede imaju viška energije, a jedna ima manjka energije. Kad se sve to zajedno zbroji, BiH je generalno imala viška električne energije”, objasnio je Jerlagić. Dodao je da ako se ima dovoljno ugljena, ako su skladišta puna i ako je dobra spremnost termoelektrana da odgovore situaciji koja se traži, da vjeruje da su i u ovakvoj situaciji ove dvije elektroprivrede mogle prodavati struju na tržištu po dobrim cijenama.
“Mislim da je u problemu bila Elektroprivreda HZHB”, istakao je Jerlagić. Objašnjava da je treći kvartal godine uvijek najskuplji, jer hidrologije u tom periodu generalno nema. “Ono što je bilo snijega otopilo se u svibnju i lipnju. Drugi kvartal je uvijek najjeftiniji, a treći je najskuplji. Inače je praksa da se u elektroprivredama pripremaju tenderi za prodaju struje u trećem kvartalu, jer su tada cijene najviše. Tad se najbolje može zaraditi od prodaje struje na tržištu”, istakao je Jerlagić. Dodao je da hidrologija ove godine drastično teža nego inače, ali da to ništa novo ne bi trebalo biti za one koji se za to dobro pripreme. “To nije ništa novo za one koji dobro planiraju i za one koji mogu osigurati dovoljne količine ugljena, odnosno drugih energenata iz kojih mogu proizvesti električnu energiju”, rekao je Jerlagić za Klix.
Izvor; energetika-net