Prema dokumentu pod nazivom Finalni izveštaj institucija BiH o reformi podsticaja za obnovoljive izvore energije, vlasti procenjuju da će podsticaji za mini hidroelektrane po megavatu sa sadašnjih 80 evra u narednim godinama porasti do čak 100 evra.
Samo u Federaciji BiH u prvih pet meseci ove godine proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, odnosno mini hidrocentrala, solarnih i vetroelektrana ukupno je uplaćeno 37,7 miliona maraka (19,3 miliona evra) po osnovu podsticaja i referentne cene koja im je plaćena za proizvedenu električnu energiju, potvrđeno je Fokusu u Operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH.
Međutim, ovaj iznos s kojim država subvencioniše privatnike mogao bi u narednom periodu i rasti. Naime, uprkos teškoj epidemiološkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, Fokus otkriva da se vlasti spremaju da pokrenu mehanizme kojim bi povećali ionako ogromne podsticaje za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno onih u čijem su vlasništvu mini hidrocentrale.
Potvrđuje to i dokument pod nazivom Finalni izvještaj institucija BiH o reformi podsticaja za obnovljive izvore energije, u koji je Fokus imao uvid, prema kome vlasti procenjuju da će podsticaji za mini hidroelektrane po megavatu sa sadašnjih 80 evra u narednim godinama porasti do čak 100 evra.
Autori ovog dokumenta su državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, entitetska ministarstva energetike i rudarstva, državna i entitetske regulatorne komisije za električnu energiju i entitetski operatori za obnovljive izvore energije.
Međutim, planove vlasti da nastave izdašno finansiranje rada mini hidroelektrana za sada kvari Energetska zajednica koje je pre desetak dana poslala pismo na adrese Federalnog ministarstva energetike rudarstva i industrije, Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srspke, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Parlamenta FBiH.
U pismu je Energetska zajednica ponudila svoju pomoć i predložila hitan sastanak na kome bi bila razmotrena sva otvorena pitanja o problemu gradnje i podsticaja rada mini hidrocentrala u našoj zemlji.
„Garantovana otkupna cena u BiH za sve hidrocentrale koje su jačine iznad 0,5 MW je u stvari protiv pravila Energetske zajednice. Po pravilima koje bi BiH morala poštovati ta pomoć bi mogla ići samo za elektrane do pola megavata. Ove iznad pola megavata mogu se subvencionisati ali na način tržišne premije, to je razlika između tržišne cene i investucione cene, investicionih troškova, ali tu se mora pronaći taj balans, odnosno prava cena se mora pronaći na aukciji. I na aukciji mogu naravno učestvovati i vetroelektrane i solarne elektrane koje su dosta jeftinije. Tako da ako bi BiH, odnosno FBiH i RS poštovale propise kao što bi morali unutar Energetske zajednice, onda sam siguran da ne bi bilo nikakavih subvencija za male hidroelektrane iznad pola megavata jer bi uvek na aukcijama pobedile vetroelektrane i solarne elektrane koje su jeftinije. I to sam napisao Vladi FBiH i Vladi RS, i naveo sam da je to prvi korak u smeru potpune zabrane, jer na taj način se rešavate tog pritiska investitora koji je potpuno nepotreban jer je prouzrokovan samo visokim subvencijama koje su potpuno neuporedive sa subvencijama i u regionu, a kamoli u Evropskoj uniji. Previsoke su“, kaže za Fokus Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, koji je i jedan od potpisnika pisma koje je stiglo u institucije BiH.
Kopač za Fokus navodi primere Crne Gore, Albanije i Makedonije gde se, za razliku od BiH, potenciraju izvori obnovljive energije, ali na mnogo jeftiniji način nego u BiH.
„U Makedoniji je takozvana tržišna premija manja od evra po megavat satu, a subvencija za malu hidroelektranu u FBiH je, ako bi je uporedili sa tržišnom premijom, oko 30 ili 40 evra po megavat saut. Znači 30 ili 40 puta više nego što plaća Makedonija. BiH i Kosovo još zaostaju i nisu prilagodile te podsticajne mehanizme onima koje traže u Evropskoj uniji, koje bi BiH kao članica Energetske zajednice morali poštovati“, kaže Kopač.
Pitanja o tome šta će preduzeti u vezi sa navodima iz pisma Energetske zajednice, i da li je BiH u interesu da daje najviše subvencije u regionu i u Evropi privatnim licima za neznatne količine proizvedene električne energije i smatraju li da BiH i dalje treba da stimuliše sa tim najvišim iznosima privatnike koji su vlasnici mini hidrocentrala ili treba uvažiti stav Energetske zajednice i u ovu oblast uvesti sistem aukcija, upućena su Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali odgovor nije stigao.
Ista pitanja, uz dodatak onog da li smatraju da će zaključak Parlamenta FBiH o zabrani izgradnje mini hidrocentrala u FBiH biti sprovodiv u praks, upućen je i Federalnom ministarstvu energetike rudarstva i indistrije. Ali i u toj instituciji ostali su nemi na ovaj upit.
Izvor: capital.ba