Vlada Bugarske čini haotičan pokušaj da udovolji Briselu, sindikatima, Rusima i Sjedinjenim Državama, skupom uzajamno isključivih mera, prenosi Capital.bg.
Bugarska ne samo da će podržati proizvodnju uglja u narednih 20-30 godina i nastojati da uvede nove obnovljive izvore energije i značajno poveća energetsku efikasnost, već će takođe izgraditi novu nuklearnu elektranu i oslanjati se na masovnu gasifikaciju industrije i domaćinstava.
Ovi paradoksalni ciljevi postavljeni su u Nacrtu Strategije održivog energetskog razvoja do 2030. godine, sa pespektivama do 2050. godine, koji je predstavljen prošle nedelje i koji će biti predmet javne rasprave.
Dokument pokazuje da Bugarska pokušava da udovolji Briselu (planiraju se nove elektrane na OIE) i sindikatima (elektrane na ugalj će nastaviti da rade), Rusima, sa projektima kao što su nuklearna elektrana Belene i Balkanski tok, ali i Amerikancima, tako što će gasifikovati pojedine elektrana, industriju i domaćinstva.
Međutim, takva politika je praktično apsurdna, jer pokreće međusobno isključujuće projekte i jasno ukazuje na nedostatak vizije o tome kako će se tačno razvijati energetika u narednim decenijama.
A ovo predstavlja ozbiljan problem na čije rešavanje će se potrošiti ogromna javna sredstva, što će značajno poskupeti električnu energiju. Čak i sada, električna energija iz uglja je trostruko skuplja od one koju proizvode nove solarne elektrane, a zbog evropskih politika taj će se jaz vremenom povećavati.
U tom kontekstu, nacrt strategije ne bavi se dovoljno planovima za uspostavljanje decentralizovanih energetskih zajednica i tzv. pametne mreže, a nedostaju i moderni biznis modeli.
Zatvorićemo – nećemo zatvoriti
U strategiji postoje i otvorene kontradikcije. „Uzimajući u obzir evropsku politiku i pojačane mere dekarbonizacije, kao i rast cene emisije CO2“, omogućeno je povlačanje dela proizvodnih kapaciteta koji neće biti modernizovani. Međutim, istovremeno se ističe da će se Bugarska i dalje oslanjati na elektrane na ugalj.
„S obzirom na strateški karakter termoelektrana na ugalj za garantovanje energetske sigurnosti zemlje, Bugarska će se i u budućnosti oslanjati na efektivan rad ovih objekata“, navodi se u dokumentu.
Do 2050. godine planirano je funkcionisanje elektrana na ugalj bez sistema za prikupljanje CO2, što znači ogromne subvencije države. Poređenja radi, čak i po trenutnim cenama emisija, državnoj TE Marica Istok 2, potrebna je milionska podrška da bi opstala.
Novi OIE
Prema planu, do 2030. godine udeo energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji trebalo bi da iznosi 27,09%. To će se postići na sledeći načina: udeo u proizvodnji električne energije dostići će 30,33%, udeo u sektoru grejanja i hlađenja 42,6% i udeo obnovljive energije u transportu – 14,2%.
U praksi, glavni oslonac je na sagorevanju biomase (drveta) i otpada u termoelektranama, dok će se u proizvodnji električne energije i transportu, učešće OIE blago povećati.
Izgradnja novih solarnih i vetroelektrana predviđena je isključivo na tržišnim osnovama, a do 2030. godine očekuje se ukupno oko 2.300 MW novih kapaciteta.
Ipak, čini se da realni potencijal nije uzet u obzir, s obzirom da postoje aktuelni projekti za preko 500 MW solarnih kapaciteta, kao i za stotine manjih instalacija za sopstvenu potrošnju.
Ovo je zapravo trenutno najjeftiniji izvor energije – pre mesec dana u Portugalu je ostvarena cena od 1 evro po MWh za novu solarnu elektranu, dok trenutno, pre planiranog dvostrukog povećanja kvota za CO2, proizvodni troškovi TE Marica Istok 2 iznose 75 evra po MWh. Čak ni cena odavno isplaćene Nuklearne elektrane Kozloduj ne može pasti ispod 22 evra po MWh, zbog visokih operativnih troškova i troškova skladištenja potrošenog nuklearnog goriva.
S druge strane, država već dozvoljava da potrošači u kategoriji domaćinstava mogu osnivati „zajednice za obnovljive izvore energije“, koje mogu da proizvode, troše, akumuliraju ili prodaju čistu energiju. To je upravo glavni biznis model na koji se oslanjaju razvijene zemlje, ali osim što je pomenut u strategiji, nisu obezbeđeni dodatni detalji.
Priliku za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora pruža trgovina garancijama porekla, koje izdaje Agencija za održivi energetski razvoj, i koji će biti uključeni u „Evropski sistem energetskih sertifikata“.
Daljinsko grejanje na otpad i gas
Predviđeno je da se na mestima sa postojećom kogeneracijom izgrade dodatni visokoefikasni kapaciteti na gas. Ukupni potencijal za izgradnju visoko efikasnih kapaciteta za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije do 2025. godine iznosi 355 MW, od čega su 235 MW novi kapaciteti i 120 MW – zamenski kapaciteti.
To se delimično poklapa sa prognozama razvoja mreže Bulgargtransgaza, čiji stručnjaci predviđaju rast potrošnje prirodnog gasa u proizvodnji toplotne i električne energije. To znači da se očekuje gasifikacija pojedinih postrojenja.
Puštanje u rad zamenskih objekata na prirodni gas može se pokazati izuzetno važnim ne samo za pokrivanje maksimalnih opterećenja u sistemu, već i za osiguranje bazne potrošnje, zaključuju stručnjaci, što je u suprotnosti sa idejom o novim nuklearnim postrojenjima.
NE Belene – skromno, skromnije
Projekat nuklearne elektrane Belene gotovo je potpuno odsutan iz strategije. Pominjana je nekoliko puta samo namera država nastavi da podržava razvoj nuklearne energije „pružanjem institucionalne pomoći za sprovođenje investicionog projekta izgradnje dve nove nuklearne jedinice, kapaciteta po 1.000 MW, koje će se postepeno uvoditi posle 2030. godine.“
Skromno pominjanje projekta samo sugeriše da država očigledno nije sasvim sigurna u budućnost nuklearne elektrane, na šta upućuju i reči ministarke energetike Temenuške Petkove – da je potrebno ponovo razjasniti koliko bi projekat Belene bio profitabilan i kako se uklapa se u unapred dogovorene parametre.
Izvor: capital.bg