Povećanje proizvodnje električne energije i pad potrošnje. Izvoz električne energije umesto uvoza. Impresivan rast obnovljive energije i sve manja proizvodnja na bazi uglja. Sve ovo u kombinaciji sa nižom cenom na berzi, kako na mesečnom tako i na godišnjem nivou.
Ovo je rezime situacije na bugarskom tržištu električne energije u januaru, kada je došlo do incidenta na nuklearnoj elektrani Kozloduj, temperature su bile u minusu tokom cele nedelje, a fabrike zatvorene zbog koronavirusa.
Podaci su zanimljivi jer pokazuju snažnu dinamiku u sektoru i nekoliko neočekivanih pojava, koje bi mogle imati poguban uticaj na državne rudnike Marica Istok i TE Marica Istok 2.
Obično tokom zimskih meseci elektrane na ugalj obezbeđuju oko 60% električne energije u zemlji. To je više puta isticala ministarka energetike Temenuška Petkova kada je reč o prelasku na nisko-karbonsku ekonomiju, objašnjavajući zašto Bugarska ne može da preuzme veće obaveze u ovom pravcu.
Kada je 22. i 23. januara zaustaljen jedan blok NE Kozloduj, a operator elektroenergetskog sistema objavio da je aktivirao „sve termoelektrane“, očekivalo se da će udeo elektrana na ugalj biti veliki.
Međutim, podaci Evropske organizacije operatora prenosa električne energije (ENTSO-E), čiji je član bugarski ESO, pokazuju upravo suprotno. Prošlog meseca TE su proizvele 12,4% manje električne energije u odnosu na januar 2020. godine. A njihov udeo u ukupnoj proizvodnji smanjio se sa 40,9% na 35%.
Istovremeno, iz sektora obnovljivih izvora izveštava se o gotovo dvostruko većoj proizvodnji – 796 GW u prošlom mesecu u odnosu na 426 GW u januaru 2020. godine.
Zahvaljujući tome, zelena električna energija je imala udeo od 20% u ukupnoj proizvodnji tokom meseca. Ovaj rast je u potpunosti rezultat aktivnosti hidroelektrana (+ 278%), dok solarne i vetroelektrane beleže blagi pad.
Pad proizvodnje termoelektrana i proizvodni bum hidroelektrana u stvari su međusobno povezani i rezultat su obilnih padavina u januaru. Da u hidroelektranama NEK-a nema dovoljnih zaliha vode, kao što je to bio slučaj u januaru 2020. godine, elektrane na ugalj bi bile preopterećene. Ali pošto je hidroenergija jeftinija i ima prioritet otkupa, to se nije dogodilo.
Uloga HE se takođe odrazila na transakcije na Nezavisnoj bugarskoj energetskoj berzi, IBEX.
Prvo, obim trgovine je povećan za 80% na godišnjem nivou (čemu takođe doprinosi veća ponude nukelarne energije, nakon otkazivanja dugoročnih ugovora i nedostatka novih tendera za iste), i drugo, cena je smanjena i na mesečnom i na godišnjem nivou. Sada iznosi nešto više od 104 leva (53,2 evra) po MWh, u odnosu na 107,6 leva (55 evra) po MWh pre godinu dana. U decembru, transakcije sa električnom zaključene su po prosečnoj ceni od 111 leva (56,8 evra) po MWh.
Veća ponuda i niža cena električne energije omogućile su Bugarskoj da ponovo bude neto izvoznik električne energije, dok je u januaru 2020. godine Bugarska bila neto uvoznik. Podaci ESO pokazuju da ukupni porast proizvodnje električne energije u januaru iznosi 5% na godišnjem nivou, dok je domaća potrošnja manja za 4,1%.
Izvor: capital.bg