U Bugarskoj je u 2020. godini proizvedeno 3,3 miliona MWh manje električne energije u odnosu na prethodnu godinu. Taj pad od 7,6% na godišnjem nivou jednak je ukupnoj proizvodnji državne termoelektrane Marica Istok 2 u prethodnoj godini. Drugim rečima, zabeležen je pad proizvodnje električne energije kakav nije viđen u poslednjoj deceniji.
On nije toliko povezan sa merama restrikcije zbog pandemije COVID-19 – tokom proleća, u prvom talasu zaključavanja, Operator elektroenergetskog sistema je čak izvestio o povećanju opterećenja sistema. A ukupna potrošnja električne energije u 2020. godini bila je manja za samo 2,4%, odnosno 920 hiljada MWh, u odnosu na 2019. godinu.
Glavni razlog pada proizvodnje je činjenica da je bugarska električna energija sve manje privlačna za strana tržišta.
Izgubljeni izvoz
Podaci za prošlu godinu Operatora elektroenergetskog sistema, ESO, zaključno sa 27. decembrom, pokazuju da pad izvoza električne energije iznosi 41,2% na godišnjem nivou.
Odnosno, u inostranstvu je prodato samo 3,4 miliona MWh, što najmanji iznos u poslednjih 15 godina, prema javno dostupnim podacima. Što je još važnije, ovo nije izuzetak, već trend koji traje već nekoliko godina – na primer, u 2018. godini je izvoz dostigao 7,8 miliona MWh – 230% više od prošlodišnjeg rezultata.
Razlog drastičnog smanjenja izvoza električne energije nije nedostatak proizvodnje, već naprotiv – sama proizvodnja pada zbog nedostatka plasmana. A to je posledica visoke cene. U 2020. godini Bugarska je često bila tržište sa najvišim cenama električne energije u čitavoj Evropi i, shodno tome, trgovci nisu mogli da prodaju energiju preko granice.
S obzirom da ne postoji objektivan razlog da bugarska električna energija postane konkurentnija u 2021. godini, može se očekivati nastavak ovog trenda. A to znači još manje posla za termoelektrane i rudnike uglja i još veću potrebu za državnom podrškom za njih.
Propast termoelektrana
Činjenicu da termoelektrane na ugalj rade sve manje oslikavaju podaci ESO. Smanjenje njihove aktivnosti prijavljeno u 2020. godine iznosi skoro 17%, a uglavnom je posledica ograničene aktivnosti državne TE Marica Istok 2. U stvari, ovaj pad bi bio još veći da ministarka energetike Temenuška Petkova nije izdala vanrednu naredbu o obaveznoj kvoti koju TE mora da isporuči za regulisano tržište.
U tom kontekstu, postoji značajan porast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora – ukupno 6,7%. Najveći doprinos daju vetroparkovi – 10,65%, dok solarna energije doprinosi ovom povećanju sa 4,3%, a biomasa sa 1,7%. Zbog smanjene ukupne proizvodnje električne energije u zemlji, udeo OIE povećan je za čak 15,5% i sada iznosi 7,9%.
Ako se tome doda energija iz hidroelektrana, koja je takođe obnovljiva, udeo zelene električne energije u ukupnoj proizvodnji u 2020. godini iznosi 16,4%.
Međutim, ovaj rezultat je ispod praga od 18%, koji država treba da postigne, a razlog za to je upravo u padu proizvodnje hidroelektrana usled suše. Pre 2019. godine udeo hidroenergije je bio dvostruko veći, a Bugarska je prijavila preko 20% udela zelene energije.
Izvor: capital.bg