Uvođenje CBAM-a u uvoz električne energije u Evropska unija od januara 2026. godine suštinski je promenilo ekonomiku izvoza električne energije iz Srbije. Ono što je ranije bila arbitraža zasnovana na razlikama u cenama sada postaje trgovina prilagođena emisijama, gde ugrađeni CO₂ odlučuje da li je jedan megavat-sat komercijalno održiv.
Srbija se nalazi u centru ove promene. Na osnovu obrazaca trgovine iz 2024. godine, tokovi električne energije preko Srbije ka EU iznosili su oko 9,18 TWh, uz procenjenu izloženost CBAM-u od 612,5 miliona evra godišnje. To implicira trošak od oko 66,7 €/MWh, što značajno smanjuje izvozne marže u tržištu gde se cene kreću između 80–120 €/MWh.
Ovo nije marginalni trošak, već strukturno redefinisanje cene električne energije kao izvoznog proizvoda.
Trošak ugljenika pretvara izvoz iz uglja u uslovnu trgovinu
Najveći uticaj CBAM-a vidi se u srpskom termoenergetskom sektoru na ugalj. Sa kapacitetom lignita većim od 4,3 GW, sistem je visoko izložen emisijama i samim tim punom trošku CBAM-a pri izvozu u EU.
To pretvara izvoz iz uglja iz stabilnog baznog proizvoda u uslovni tržišni proizvod. Električna energija iz lignita može se izvoziti samo u satima visoke tražnje kada su cene u EU dovoljno visoke da pokriju trošak ugljenika.
Van tih perioda, CBAM efektivno eliminiše konkurentnost srpske termoenergije u izvozu.
To ne znači kraj prekogranične trgovine, već njenu transformaciju. Umesto volumena, fokus prelazi na satnu optimizaciju, cenu oskudice i selektivni dispečing, uz izbegavanje dugoročnih pozicija izloženih gubicima.
Obnovljivi izvori postaju premium izvozni proizvod
U ovom kontekstu, proizvođači iz obnovljivih izvora u Srbiji dolaze u strukturno povoljniju poziciju.
Za razliku od uglja, obnovljiva energija—posebno hidro, vetar i solar sa dokazivim poreklom—ne nosi isti CBAM teret. Time se stvara jaz između:
• Ugljenično intenzivne energije (diskontovane za 60–70 €/MWh)
• Niskougljenične energije, koja ulazi na EU tržište bez tog troška
CBAM tako pretvara obnovljive izvore iz marginalnog resursa u premium izvozni proizvod.
To se već vidi u ponašanju tržišta. EU partneri sve više traže garancije porekla i transparentnost emisija, favorizujući strukturisanu isporuku umesto generičke energije iz mreže.
Za proizvođače iz obnovljivih izvora to znači dodatni izvor prihoda: konkurentnost zasnovana na emisijama, a ne samo na ceni.
Ograničenje obima: Obnovljivi izvori još nisu dovoljni
Problem je što kapaciteti obnovljivih izvora u Srbiji još nisu dovoljno razvijeni.
Hidroenergija čini oko trećinu proizvodnje, ali solar i vetar su i dalje nedovoljno zastupljeni, sa solarnim kapacitetima u rangu stotina megavata.
Čak i uz planirani rast od 200–250 MW godišnje, sistem će ostati zavisan od fosilnih goriva do 2026–2027. godine.
To stvara prelazni disbalans:
• CBAM penalizuje dominantnu proizvodnju
• Obnovljivi izvori imaju prednost, ali nemaju dovoljan obim
Rezultat je veća volatilnost izvoza, veća vrednost obnovljivih izvora i prelazak sa volumena na optimizaciju portfolija.
Mreža i tržišni dizajn kao ključna ograničenja
Monetizacija prednosti obnovljivih izvora sve više zavisi od integracije u sistem.
Kapacitet mreže, priključci i balansiranje postaju ključni faktori. Bez ulaganja u mrežu i skladištenje, novi kapaciteti rizikuju ograničenja i gubitak vrednosti.
Istovremeno, tržište u Srbiji se menja. SEEPEX uvodi negativne cene od maja 2026. godine, što signalizira prelazak ka dinamičnijem, EU-usaglašenom tržištu.
To dodatno pomera fokus sa bazne proizvodnje na fleksibilnost i tajming isporuke.
Prihodi proizvođača sve više zavise od:
• intradnevne optimizacije
• balansnog tržišta
• integracije sa skladištenjem
Korporativni PPA ugovori kao novi sloj tražnje
Na strani tražnje dolazi do nove promene.
Industrije orijentisane na izvoz sve više traže dugoročne ugovore za obnovljivu energiju (PPA) kako bi smanjile emisije svojih proizvoda.
To podstiče rast korporativnih PPA ugovora, gde proizvođači dobijaju stabilan prihod, a kupci kontrolišu troškove energije i emisija.
Pod CBAM-om, električna energija više nije samo trošak—ona postaje deo ugljeničnog otiska proizvoda.
Trgovina prelazi na model sa emisijama
Za trgovce, CBAM uvodi novu kompleksnost.
Klasična arbitraža se zamenjuje karbonski prilagođenom arbitražom, gde se uzimaju u obzir:
• emisije
• cena CBAM sertifikata
• poreklo energije
• regulatorni rizik
To vodi ka promenama:
• manja potražnja za energijom iz uglja
• fokus na obnovljive izvore
• rast intradnevnog trgovanja
• veća upotreba strukturisanih ugovora
Električna energija više nije homogena roba, već proizvod filtriran emisijama.
Strategija EPS-a: Obnovljivi izvori kao uslov opstanka
Odgovor Elektroprivrede Srbije odražava ovu promenu. Planira se oko 1 GW solarnih kapaciteta sa baterijama, uz dodatna ulaganja u obnovljive izvore.
Ovo nije samo energetska tranzicija, već i komercijalno repositioniranje.
Bez toga, Srbija rizikuje:
• gubitak konkurentnosti
• stalne CBAM troškove
• pad marži
Sa obnovljivima, moguće je:
• obnoviti izvoz na niskougljeničnoj osnovi
• monetizovati fleksibilnost
• ostati konkurentan na EU tržištu
Perspektiva: Od izvoznika volumena ka selektivnom snabdevaču
Trend je jasan.
2026–2027: prelazna faza
Izvoz postaje selektivan i vezan za kratkoročne prilike, dok obnovljivi izvori dobijaju na vrednosti ali ostaju ograničeni.
2028–2030: strukturna promena
Uz ubrzan razvoj obnovljivih izvora i mreže, Srbija može ponovo postati konkurentna sa niskougljeničnim portfoliom.
Negativni scenario
Bez investicija, CBAM ograničava izvoz i svodi ga na povremene tokove.
Redefinisanje tržišta
CBAM ne povećava samo troškove—on menja samu prirodu proizvoda koji Srbija može da izvozi.
Bazna energija iz uglja postaje marginalna, dok obnovljivi izvori dolaze u centar strategije iz čisto komercijalnih razloga.
Ključni faktori postaju:
• brzina razvoja obnovljivih izvora
• kapacitet mreže
• sposobnost sertifikacije niskougljenične energije
U tom smislu, CBAM kompresuje deceniju razvoja u nekoliko godina. On primorava srpski elektroenergetski sektor da pređe sa modela zasnovanog na volumenu na sistem optimizovan po emisijama, gde obnovljivi izvori postaju ključni faktor pristupa tržištu.
Pripremljeno od strane cbam.engineer






