Crnogorska elektroprivreda (EPCG) planira da uključi međunarodnog partnera u razvoj hidroelektrane Komarnica. Kompanija se poziva na iskustva Norveške, Austrije i Francuske. Elektrana, čiji je predviđeni kapacitet 172 MW, trebalo bi da ima godišnju proizvodnju od oko 213 GWh.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) u planu ima četiri hidroelektrane: Komarnicu, Kruševo, Ćehotinu i Sutorinu. Komarnica i Kruševo su najdalje odmakli u pripremi, ali i dalje postoje izazovi. Ekološke organizacije protive se projektu Komarnica, dok je u septembru prošle godine Milutin Đukanović, predsednik Odbora direktora EPCG, rekao da je projekat u zastoju već dve godine.
Važno je istaći da su Kruševo i Ćehotina pominjani kao investicije koje bi mogle da se realizuju u partnerstvu sa francuskom državnom elektroprivredom EDF. EPCG je sada saopštila Vijestima da je privremeno povukla Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu (EIA) za Komarnicu, jer je Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore postavila kratak rok za njenu reviziju.
Plan je da se uključi renomirani međunarodni partner, u saradnji s Vladom Crne Gore, kako bi se obezbedili transparentni i profesionalni uslovi za realizaciju ovog projekta, posebno imajući u vidu iskustva i primere dobrih praksi zemalja poput Austrije, Francuske i Norveške, navodi EPCG.
Pored dopune Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, kompanija planira da sprovede i Studiju o uticaju hidroelektrane Komarnica na Nacionalni park Durmitor, koji se nalazi na Listi svetske baštine UNESCO-a. EPCG takođe namerava da pripremi sve neophodne ekološke studije u skladu s pravilima jedne od međunarodnih finansijskih institucija.
EPCG je izrazila uverenje da, usled različitih gledišta o gradnji hidroelektrana, ne samo u Crnoj Gori, nego i širom sveta, najbolje rešenje jeste da se projekti realizuju u saradnji s renomiranim međunarodnim partnerom i Vladom. Kompanija je poručila da će time dokazati posvećenost transparentnosti i poštovanju svih standarda Evropske unije. EPCG očekuje da odluči o projektu i nastavi proces kasnije ove godine.
Kompanija je istakla da su Austrija, Francuska i Norveška uspele da pronađu kompromis između zaštite životne sredine, razvoja i neophodnih investicija. Ako su to uspele, EPCG smatra da nema razloga da i Crna Gora ne uradi isto u saradnji s kompanijama iz ovih zemalja. Govoreći o prednostima hidroelektrana, EPCG je podsetila da one obezbeđuju tehničku pouzdanost i stabilnost elektroenergetskog sistema i omogućavaju integraciju značajne količine planiranih solarnih i vetroelektrana.