Sektor električne energije
Novi Zakon o energetici transponuje zahteve za razdvajanje u skladu sa Trećim energetskim paketom ali operator prenosnog sistemanije razdvojen. Distribucija, proizvodnja i snadbevanje obavljaju se u okviru EPCG.
Zakon zahteva da operator mreže obezbedi nediskriminatorni pristup mreži za prenos i/ili distribuciju osim ako je ugroženo pružanje javnih usluga.
Svi kupci su kvalifikovani od 1.januara 2015. Uslovi i procedure za promenu snabdevača definisani su na osnovu pravila koja je usvojila RAE.
Na veleprodajnom tržištu električne energije ima 36 aktivnih trgovaca, dok na maloprodajnom tržištu trenutno postoje samo tri aktivna snabdevača krajnjih kupaca.
Cene električne energije za četiri potrošača koja su povezani na prenosnu mrežu nisu regulisane. Kupci povezani na distributivnu mrežu imaju pravo na javno snabdevanje po regulisanim cenama koje određuje RAE do 1. januara 2017.
Nakon toga, cene će određivati tržište, sa gornjim granicama koje će određivati RAE samo za kupce koji imaju pravo na univerzalne usluge.
Tržišna pravila koja je razvio COTEE i odobrila RAE definišu principe za regulisanje balansnog tržišta. Registrovano je devet balansno odgovornih strana.
Zakon o energetici transponuje zahteve za zaštitu potrošača kao i sistem za zaštitu ugroženih potrošača.
Sektor gasa
Zakon o energetici je u skladu sa zahtevima Trećeg energetskog paketa za razdvajanje i sertifikaciju. Pravilno su transponovaneodredbe o vlasničkom razdvajanju.
Zakon o energetici i Zakon o prekograničnoj razmeni električne energije i gasa definišu opšte uslove za nediskriminatoran pristup prenosnim i distributivnim mrežama kao i objektima za skladištenje i LNG terminalima.
Zakon određuje da su svi krajnji kupci kvalifikovani ali se ne precizira da li su veleprodajni klijenti (trgovci) kvalifikovani.
Zakon dozvoljava otvaranje tržišta u skladu sa Trećim paketom. Regulatorni organ odobrava tržišna pravila ali ona još nisu razvijena.
Oba zakona zahtevaju da operator prenosnog sistema usvoji pravila balansiranja koja moraju biti tržišno zasnovna u skladu sa Uredbom 715/2009.
Zakoni prenose odredbe o sigurnosti snabdevanja.
Zakon o energetici transponuje odredbe o zaštiti kupaca i zaštiti ugroženih potrošača.
Regulatorna agencija
Regulatorna agencija za energetiku Crne Gore RAE je jedini organ koji reguliše sektor energetike, u skladu sa Trećim paketom.
RAE tek treba da ostvari neke od nadležnosti koje zahteva Treći paket.
Organizaciona struktura, nivo nadležnosti i nezavisnosti RAE poboljšani su novim Zakonom o energetici.
Sektor nafte
Zakon o energetici iz 2010.zahteva da rezerve nafte i naftnih derivata budu jednake prosečnoj domaćoj potrošnji za 90 dana ali ove odredbe nisu sprovedene do danas.
U 2015. Vlada je usvojila plan za implementaciju direktive o zalihama nafte, na osnovu koga će se osnovati organ odgovoran za upravljanje javnim zalihama. Zakon o obaveznim rezervama nafte pripremljen je u skladu sa direktivom 2009/119/EC i očekuje se njegov ulazak u skupštinsku proceduru do kraja septembra 2016.
Obnovljivi izvori energije
Crna Gora se obavezla da dostigne nivo od 33% udela obnovljivih izvora energije u finalnoj bruto potrošnji do 2020. Prema podacima EUROSTAT-a u 2014. Crna Gora je dostigla udeo od 44,9% obnovljive energije čime je premašila cilj od 33% zahvaljujući revizija podataka o biomasi iz 2011.
U decembru 2015.usvojen je novi Zakon o energetici koji transponuje ključne principe direktive o obnovljivim izvorima energije.
Crna Gora je usvojila i podnela Skeretarijatu Nacionalni akcioni plan za obnovljivu energiju, koji zahteva direktiva 2009/28/EC. Plan predeviđa postizanje udela od 36% energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji do 2020.
Zaštita životne sredine
Procenu uticaja na životnu sredinu sprovodi Agencija za zaštitu životne sredine, odnosno lokalne vlasti.
Zahtevi direktive o proceni uticaja na životnu sredinu transponovani su u nacionalno zakonodavstvo.
Crna Gora ima jedno postrojenje na lignit na koje se odnosi direktiva o velikim postrojenjima na sagorevanje, za koje je podnet zahtev za primenu opt-out mehanizma.
Direktiva o velikim postrojenjima na sagorevanje je samo delimično transponovana. Dok su granične vrednosti emisija za nova postrojenja usklađene sa direktivom o industrijskim emisijama, regulativa predviđa prelazne odredbe prema kojima je za postrojenja koja počnu sa radom pre njenog stupanja na snagu, dozvoljeno da pređu granične vrednosti za 250% do 1.decembra 2025. Ovaj problem mora biti rešen pre stupanja na snagu direktive o velikim postrojenjima na sagorevanje, odnosno do 31. decembra 2017.