Prema energetskom bilansu za narednu godinu, ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2022. godini trebala bi da iznosi 3.519 GWh, a planirana potrošnja 3.572 GWh, odnosno ukupan nedostatak bi iznosio 53 GWh.
U ukupnu potrošnju ulazio je i Kombinat aluminijuma sa 586 GWh, dok su pre dva dana iz Uniproma poslali EPCG novi zahtev za isporuku samo 61,3 GWh u 2022. godini. To znači da će EPCG naredne godine umesto nedostatka od 53 GWh imati višak od 471 GWh.
Za rad Željezare Nikšić – Tosčelik, bilansom je za narednu godinu predviđena potrošnja od 26,4 GWh. Međutim ova kompanije ne radi od maja i pitanje je da li će nastaviti rad u narednoj godini.
Prema ranijem energetskom planu KAP je imao 16,5% udela u ukupnoj potrošnji, a sada će pasti na svega 1,7%.
Prema podacima Monstata, vrednost izvoza aluminijuma u prvih deset meseci ove godine iznosila je 54 miliona era, dok je uvoz osnovne sirovine glinice koštao 19,7 miliona evra. Prema planu Uniproma, ostalo bi da radi svega 12 do 15 ćelija, kao i deo livnice i novi pogoni silumina i bileta.
Najnegativnija posledice smanjenja proizvodnje u KAP-u je što će bez posla ostati oko 450 radnika. Iz Uniproma su naveli da će ih zadržati na budućoj minimalnoj zaradi od 450 evra do juna, dok su iz EPCG spominjali da deo mogu preuzeti i da im se to više isplati nego da Unipromu prodaju električnu energiju po ceni od 45 evra za MWh.
Prema energetskom planu naredne godine je predviđeno da dve velike hidroelektrane, Piva i Perućica, i 37 malih HE proizvedu 1.876 GWh električne energije, na osnovu očekivanih kišnih padavina. Međutim, to se ranije pokazalo dosta nepouzdanom metodom jer je u 2020. godini zbog suše proizvedeno svega 1.428 GWh, skoro 400 GWh manje od plana.
HE Perućica bi trebalo da proizvede 920 GWh, Piva 750 GWh, a 37 malih hidroelektrana, računajući i one koje se nalaze u vlasništvu privatnih koncesionara i EPCG-a, poput mHE Glava Zete i Slapa Zete, proizvešće ukupno 206 GWh.
U dokumentu nije navedeno koliko bi trebao da iznosi udeo privatnih koncesionara, od kojih EPCG otkupljuje električnu energiju po znatno višim cenama od tržišnih.
Planirano je i da Termoelektrana Pljevlja proizvede 1.317 GWh, računajući i dva meseca pauze u aprilu i maju kada neće raditi zbog redovnog godišnjeg remonta.
Dva vetroparka, Krnovo i Možura, od kojih EPCG otkupljuje električnu energiju prema ranijim ugovorima po ceni od 96 evra po MWh, proizvešće naredne godine ukupno 322 GWh. Za tu količinu EPCG će im platiti 31 milion evra.
Solarne elektrane će naredne godine proizvesti ukupno 3,45 GWh, što je za oko 25% više od procenjene proizvodnje u 2021. godini, jer se očekuje početak rada novih proizvodnih objekata.
U ukupnoj planiranoj proizvodnji u narednoj godini dve velike hidroelektrane učestvovaće sa 47,5%, a Termoelektrana sa 37,4%. Vetroelektrane će proizvesti 9,15% odsto ukupne električnu energiju, male hidroelektrane 5,8%, a solarne 0,1%.
Gubici električne energije na distributivnoj i prenosnoj mreži za narednu godinu procenjeni su na 494 GWh, što je tek nešto manje od ukupne proizvodnje svih malih elektrane od 206 GWh i vetroelektrana od 322 GWh.
Ukupni gubici iznose 14% proizvedene električne energije.
Gubici na distributivnoj mreži trebali bi iznositi 328 GWh, što je za 10 GWh manje nego ove godine. Ovi gubici iznose 9,3% ukupne proizvodnje električne energije u Crnoj Gori.
Gubici na prenosnoj mreži procenjeni su na 166 GWh i za 8% su veći nego prošle godine. Rast ovih gubitaka zavisi od količine električne energije koje se transportuje preko podvodnog energetskog kabla za Italiju.
Izvor: vijesti.me