Jedan od najvećih projekata u evropskoj prenosnoj mreži, izgradnja HVDC kablovske linije koja će omogućiti razmenu električne energije između elektroenergetskih sistema Italije i Crne Gore, ulazi u finalnu fazu.
Projekat će osigurati prenos električne energije HVDC sistemom, a ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometara, od čega je dužina podmorskog dela 433 kilometra.
U pitanju je najnaprednije i ujedno najkompleksnije povezivanje ove vrste u Evropi, a projekta je uključen je na zvanične liste projekata od značaja za Evropsku uniju i Energetsku zajednicu.
Kapacitet podmorske energetske veze između Crne Gore i Italije prepolovljen je sa inicijalno projektovanih 1.000 MW na 500 MW, zbog sporijeg tempa izgradnje projekata obnovljive energije na Balkanu, uz zajednički dogovor Italije i Crne Gore, objavljeno je u martu 2018. godine.
Crna Gora će zadržati pravo korišćenja 200 MW ukupnog kapaciteta interkonektora, kako je i prvobitno dogovoreno.
Interkonektor, čiji su troškovi procenjeni na oko milijardu evra, osmišljen je kako bi omogućio izvoz obnovljive energije sa Balkana u Italiju, kao i jačanje regionalne energetske sigurnosti i privlačenje ulaganja u uglavnom neiskorišćen hidroenergetski sektor.
Projekat ima strateški značaj za zemlje regiona jer predstavlja prvu energetsku interkonekciju Balkana sa Evropskom unijom.
Ugovor o izgradnji kabla potpisan je u decembru 2010. godine između italijanske kompanije Terna i mrežnog operatora Crne Gore CGES, kao deo šireg međudržavnog sporazuma između Italije i Crne Gore koji je pokrenut 2007. godine.
Projekat podrazmeva izgradnju podmorskog kabla između Italije i Crne Gore sa pripadajućim konvertorskim postrojenjima, izgradnju trafostanice 400/110/35 kV Lastva, 400kV dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, uvođenje postojećeg 400 kV dalekovoda Podgorica-Trebinje u TS Lastva, kao i proširenje TS Pljevlja 2. Takođe, projekat obuhvata izradnju 400 kV dalekovoda prema Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Ukupna vrednost ulaganja CGES-a, koje podrazumeva izgradnju trafostanice Lastva, 400kV dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, uvođenje postojećeg 400 kV dalekovoda Podgorica-Trebinje u TS Lastva, kao i proširenje TS Pljevlja2 iznosi 106 miliona eura, odnosno 127 miliona eura ako se računaju i izgradnju dalekovoda od Pljevalja do granice sa Srbijom, kao i ulaganja u internu mrežu Crne Gore, za šta je obezbeđen grant EU.
Izgradnja HVDC kablovske veze između Crne Gore i Italije ocenjuje se kao novi iskorak u pravcu kreiranja integrisanog evropskog energetskog tržišta, kojim će Crna Gora postati značajno energetsko čvorište u regionu.
Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, trafostanica Lastva i dalekovod Pljevlja-Bajina Bašta, deo su Transbalkanskog koridora, koji će povezati Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju sa Italijom, kako bi se obezbedilo spajanje tržišta Balkana sa zapadnom Evropom.
Dinamika radova
Planirani radovi, koji će obezbediti povezivanje podmorskog kabla na prenosnu mrežu Crne Gore, a za koje je zadužen Crnogorski elektroprenosni sistem, u saglasnosti su sa dinamikom radova na delu projekta koji realizuje italijanska kompanija Terna.
Terna, kao investitor projekta, u julu prošle godine uspešno je izvršila naponski test ukupnog podmorskog kabla od Italije do Crne Gore. Preduslovi za početak sinhronizacije podmorske infrastrukture sa crnogorskom nacionalnom prenosnom mrežom stvoreni su završetakom radova na trafostanici Lastva.
Završetak radova na izgradnji podmorskog kabla očekuje se početkom aprila, nakon čega slede finalna ispitivanja u delu postrojenja koja su u vlasništvu kompanije Terna, prema najnovijim informacijama koje su krajem marta saopštili crnogorski zvaničnici.
Ovim su potvrđene su ranije najave da se komercijalna upotreba kabla očekuje krajem 2019. godine.
„Funkcionalno ispitivanje podmorskog kabla i pripadajuće infrastrukture su u toku, nakon čega sledi probni rad. Nakon ispitivanja i sprovođenja ostale neophodne procedure, može se očekivati da se sa komercijalnom upotrebom počne u četvrtom kvartalu ove godine”, izjavio je Nikola Vujović, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije.
Izgrađena je trafostanica Lastva, čiji je probni rad u toku, a pri kraju su i aktivnosti na dalekovodu Lastva-Čevo, koji će trafostanice u Lastvi i podmorski kabl povezati na elektroenergetski sistem.
Podmorski kabl učiniće elektroenergetski sistem Crne Gore stabilnijim, dok će napajanje potrošača strujom biti sigurnije i kvalitetnije.
“Benefite će imati građani na severu i primorju, ali i privreda jer se povećanjem prenosnih kapaciteta stvaraju preduslovi za dinamičan ekonomski razvoj”, istakao je Vujović.
Energetsko povezivanje sa Italijom povoljno će se odraziti i na prihode države. Kroz ovaj projekat biće obezbeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru po osnovu 20 odsto udela CGES-a u ukupnom kapacitetu kabla.
Perspektive projekta
Kompanija Terna nedavno je objavila šemu na kojoj je detaljno predstavljen značaj projekta koji realizuje u partnerstvu sa CGES-om.
Šema prikazuje kretanje električne energije od Crne Gore prvenstveno ka Italiji, koja je već uspešno realizovala projekte povezivanja sa Švajcarskom, Austrijom, Francuskom, Slovenijom, Grčkom i Maltom.
Izgradnjom drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, zatim najveće solarne elektrane u Evropi, koja će se graditi u Ulcinju, te obnovljivih izvora električne energije, očekuje se da bi Crna Gora mogla postati energetski nezavisna država.
Energetska nezavisnost, pored benefita za građane, koji neće plaćati skupu električnu energiju iz uvoza, ojačaće crnogorsku ekonomiju, a zemlja bi po prvi put mogla biti u prilici da viškove električne energije izvozi u druge evropske zemlje.
Što se tiče investicija u obnovljive izvore energije u Crnoj Gori, u septembru 2017. godine, nakon 35 godina pauze, na elektroenergetski sistem priključen je novi proizvodni objekat – vetroelektrana Krnovo, instalisane snage72 MW.
Uskoro se očekuje, nakon nekoliko odlaganja, puštanje u probni rad vetroparka Možuri, kapaciteta 46 MW.
Elektroprivreda Crne Gore započela je aktivnosti na relalizaciji projekta izgradnje nove solarne elektrane Briska gora. U saradnji sa finskom kompanijom Fortum EPCG je pobednik tendera koji je objavilo Ministarstvo ekonomije.
Potpisan je i Memorandum o razumevanju u sa austrijskom kompanijom Ivicom i započeta izgradnju vetroelektrane Gvozd, čije se puštanje u rad očekuje 2022. godine.
Novi ciklus investcija EPCG-a vredan je više od 170 miliona evra. Pored pomenutih projekata, u saradnji sa Nemačkom razvojnom bankom potpisani su ugovori za rekonstrukciju i modernizaciju hidroelektrane Piva, a u toku su pregovori oko novog kreditnog aranžmana za rekontstrukciju HE Perućica.
EPCG je pokrenula rekonstrukciju svojih pet malih hidroelektrana i zajedno sa norveškim partnerom u kompaniji Zeta Energy realizuje projekat rekontstrukcije postojećih malih elektrana kojima ta kompanija upravlja.
Podmorski kabl ima i širi regionalni značaj, s obzirom da predstavlja pozitivan impuls za novije velike energetske objekte u regionu, poput termoelektrane Stanari u Bosni i Hercegovini i hidroelektrane Banjes u Albaniji.
Takođe, realizacijom 400 kV interkonekcije između Bajine Bašte u Srbiji i Pljevalja u Crnoj Gori, dela Transbalkanskog koridora, podmorski kabl će činiti deo koridora za električnu energiju između Rumunije, Srbije i Italije.