Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da banka teži da u potpunosti uskladi svoje aktivnosti sa ciljevima Pariskog sporazuma o klimatskim promenama u narednih 20 meseci.
„Naš predlog je da do početka 2023. godine sve što radimo bude usklađeno sa Pariskim sporazumom“, rekla je predsednca EBRD-a Odile Renaud-Basso 15. aprila u glavnom govoru povodom 30. godišnjice od osnivanja Banke. Ona je rekla da će uprava EBRD-a sarađivati sa Bordom direktora u narednim nedeljama na pripremi rezolucije, koju će izneti pred Bord guvernera na godišnjem sastanku Banke od 28. juna do 2. jula 2021. godine.
„Ovo bi bio značajan korak u našem pristupu, a mi ćemo dalje podržavati sve ekonomije u koje ulažemo u njihovoj nisko-karbonskoj tranziciji“, rekla je Renaud-Basso.
Prema trenutnoj strategiji, EBRD se obavezala da će većinu svojih investicija nameniti za podršku prelasku na zelenu ekonomiju do 2025. godine, navodi banka, dodajući da će usklađivanje s Pariskim sporazumom banku obavezati da investicije realizuje samo u skladu sa ciljevima Agende 2030, odnosno – zadržavanjem porasta globalne prosečne temperature na znatno ispod 2°C u odnosu na pre-industrijski nivo i sledeći napore da se to povećanje ograniči na 1,5°C. „Svoju težnju stavljamo iza neto nulte tranzicije“, naglasila je Renaud-Basso.
Ona je dodala da je borba protiv klimatskih promena i hitan i dugoročan napor, uz različita rešenja koja su potrebna za svaku zemlju. „Pre trideset godina, zemlje u kojima poslujemo suočile su se sa izazovom prelaska iz komandne ekonomije u tržišnu. U narednih 30 godina suočene su sa ogromnim izazovom prelaska sa ekonomskog modela koji se u velikoj meri oslanja na ugljovodonike na jedan sa neto nultim emisijama. Shvatamo da će svaka zemlja imati drugačiji put u toj tranziciji, ali naš cilj je da ih podržimo na svakom koraku.“
Prema EBRD-u, jedan od glavnih izazova za vlade danas je prikupljanje količine novca namenjenog za klimatsko finansiranje od milijardi do biliona, neophodnog za tranziciju ka niskim emisijama ugljenika. Fokus EBRD-a na mobilizaciju privatnog sektora daje Banci jedinstvenu ulogu u ostvarivanju ovog cilja. „Osnovna premisa Banke je da dobro regulisana tržišta mogu otključati obim i domišljatost privatnog sektora u rešavanju naših najvećih problema“, naglasila je predsednica EBRD-a.
Podrška privatnom sektoru bio je jedan od osnovnih principa EBRD-a kada je banka osnovana pre 30 godina kako bi „podstakla tranziciju ka otvorenim tržišno orijentisanim ekonomijama i promovisala privatnu i preduzetničku inicijativu“, kako je navedeno u članu I Sporazuma o osnivanju banke.
Kada je EBRD započela svoj rad, investirala je u osam zemalja Centralne i Istočne Evrope i imala 48 akcionara širom sveta. Danas Banka ulaže u 38 ekonomija u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, južnom i istočnom Mediteranu, centralnoj Aziji i Kavkazu i ima 71 globalnog akcionara. „Naš karakter je i multilateralan i snažno evropski“, rekla je predsednica. U narednim nedeljama EBRD očekuje da pređe granicu od 150 milijardi evra investicija.
Sada je najhitnija kriza prevazilaženje pandemije koronavirusa i obezbeđivanje oporavka, navodi EBRD, dodajući da je banka uložila rekordnih 11 milijardi evra u 2020. godini kao odgovor na krizu i nastaviće da stoji uz svoje klijente i ekonomije u koje investira. Banka će nastaviti da se bavi hitnim potrebama preduzeća, da podržava snažan i održiv oporavak i pomaže zemljama u kojima posluju i klijentima da ponovo izgrade bolje. „EBRD mora nastaviti da pomaže u oblikovanju sudbine svojih regiona“, naglasila je Renaud-Basso.
Izvor: neweurope.eu