U 24. nedelji 2025. godine, cene prirodnog gasa u Evropi su porasle usled rastućih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku. Eskalacija je počela nakon što je Izrael izveo seriju udara na Iran, što je izazvalo strahovanja od šireg sukoba u regionu koji je ključan za globalnu energetsku snabdevanje. Ove tenzije, zajedno sa prognozama visokih temperatura i smanjenom proizvodnjom vetroenergije u Evropi, kao i potencijalnim poremećajima u snabdevanju iz Norveške, podigle su cene gasa i nafte na energetskim tržištima.
Terminski ugovori za isporuku gasa u julu 2025. godine na ICE tržištu pokazivali su mešovite trendove tokom druge nedelje juna. Cene su na početku nedelje pale, dostigavši minimalnu cenu poravnanja od 34,638 €/MWh 10. juna, što je za 2,4% niže u odnosu na prethodni dan i za 3,4% niže u odnosu na prethodnu nedelju. Međutim, tokom nedelje cene su postepeno rasle i dostigle su vrhunac od 37,894 €/MWh 13. juna, što je za 4,7% više nego prethodnog dana i za 4,5% više u odnosu na prethodni petak. Prosečna nedeljna cena iznosila je 36,045 €/MWh, što je blagi porast od 0,6% u odnosu na 23. nedelju.
Veliko smanjenje cena na holandskom veleprodajnom tržištu gasa zabeleženo je u utorak, jer su više temperature smanjile potražnju, dok je snabdevanje ostalo stabilno, ali je jak talas toplote u Evropi do petka ponovo podigao cene. U trenutku objavljivanja teksta, jednogomesečni terminski ugovor na TTF tržištu trgovao se po ceni od oko 39,885 €/MWh (12,63 $/MMBtu).
Glavna tačka zabrinutosti u krizi je Hormuški moreuz, uski morski prolaz kroz koji dnevno prolazi više od 20% svetske isporuke nafte. Bilo kakva pretnja ovom uskom prolazu, koji je 2023. godine prevezao oko 20 miliona barela dnevno sirove nafte i rafinisanih proizvoda, značajno utiče na globalna energetska tržišta. Većina ovog obima, oko 70%, namenjena je Aziji, sa Kinom, Indijom i Japanom kao glavnim potrošačima. Iako postoje alternativni kopneni pravci kao što su Istočno-zapadni naftovod Saudijske Arabije i Naftovod Abu Dhabija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, njihovi ukupni kapaciteti od 4,2 miliona barela dnevno čine samo četvrtinu uobičajenog dnevnog protoka kroz Hormuški moreuz.
Tržište ukapljenog prirodnog gasa (LNG) je još ranjivije. Svi LNG izvozi iz Katara, drugog po veličini izvoznika LNG-a na svetu, i UAE prolaze kroz Hormuški moreuz. Tokom prvih deset meseci 2023. godine, oko 90 milijardi kubnih metara LNG-a, što je 20% globalne trgovine LNG-om, prošlo je ovom rutom. Bez održivih alternativnih pravaca, bilo kakvo zatvaranje ili poremećaj ozbiljno bi otežao globalne lance snabdevanja LNG-om. Oko 80% ovog LNG-a ide za Aziju, dok Evropa prima oko 20%, što pojačava regionalnu konkurenciju za ograničene resurse u već zategnutim tržišnim uslovima.
Desetine tankera istovremeno prolaze kroz Hormuški moreuz, prevozeći sirovu naftu i gas iz zemalja Bliskog istoka ka globalnim tržištima. Bilo kakav poremećaj u ovom prolazu mogao bi uticati na milione barela dnevno, dodatno pogoršavajući već krhku globalnu energetsku snabdevnu situaciju.