Četiri evropske vlade, uključujući slovenačku, suočene su sa tužbama na osnovu Ugovora o energetskoj povelji.
Pet energetskih grupa tuži četiri evropske vlade tražeći odštetu od skoro 4 milijarde evra zbog zaustavljanja projekata uglja, nafte i gasa u skladu sa rastom zabrinutosti zbog klimatskih promena, koristeći tajni proces zasnovan na međunarodnom energetskom sporazumu.
Energetske i istraživačke kompanije, uključujući nemačke RWE i Uniper i britanski Rockhopper, pokrenule su slučajeve protiv Holandije, Italije, Poljske i Slovenije prema Ugovoru o energetskoj povelji (ECT).
Aktivni slučajevi se vrte oko odluka ovih vlada da narede zatvaranje termoelektrana na ugalj, spreče razvoj specifičnih projekata ili zahtevaju procenu uticaja na životnu sredinu.
RWE je saopštio da podržava „važnost energetske tranzicije“, ali da „ne smatra ispravnim“ to što postpeno ukidanje uglja u Holandiji „ne predviđa kompenzaciju za poremećaje u imovini kompanije“.
Uniper je rekao da je njegova „prva briga“ bila „da dobije pravnu jasnoću“ o tome da li mora prevremeno da zatvori svoju elektranu na ugalj bez adekvatne nadoknade. Rockhoper je odbio da komentariše.
ECT je napravljen nakon hladnog rata a potpisalo ga je više od 50 zemalja, sa ciljem zaštite međunarodnih energetskih investicija stranih kompanija ili pojedinaca. Ova zaštita se proteže i na projekte fosilnih goriva, a stručnjaci za klimatske promene kažu da obeshrabruje vlade da usvoje politike za ukidanje industrije koja stoji iza globalnog zagrevanja zbog rizika od tužbi.
Različite kompanije traže odštetu od 3,7 milijardi evra u pet slučajeva, prema dokumentima u koje je FT imao uvid. Šesti slučaj, za nepoznatu sumu, pokrenuo je austrijski Petrochemical Holding protiv Rumunije zbog ugovora o razvoju nafte.
Pravni savetnik holdinga Endrew Savage, partner globalne advokatske firme McDermott Will & Emery, upozorio je da „objavljena želja Rumunije da se udalji od fosilnih goriva… može dovesti do daljih potraživanja”.
Eksperti za klimu su u otvorenom pismu pre više od dve godine upozorili da je sporazum postao prepreka za zaustavljanje projekata koji dovode do globalnog zagrevanja.
Dmitri Evseev, partner u advokatskoj firmi Arnold & Porter, složio se da pravni postupak „može imati zastrašujuće efekte, nesumnjivo, na sve vrste promena politike“. „Arbitraža između investitora i države je najveća palica koju investitori imaju“, rekao je on.
Nemačko ministarstvo finansija upozorilo je kabinet kancelarka 2019. godine da će korišćenje regulative za postepeno povlačenje uglja stvoriti „povećani rizik od sudskih sporova, posebno međunarodnih sudskih sporova zasnovanih na ECT-u“, navodi se u mejlu u koji je FT imao uvid.
Na pitanje u ubrzanju dekomisije elektrana na ugalj i prirodni gas holandski ministar i državni sekretar za ekonomiju i klimu su prošle godine izjavili da „dalja intervencija u sektoru uglja povlači velike pravne rizike u kontekstu nerešenih zahteva“.
Jedan od advokata koji zastupaju Italiju u slučaju koji je pokrenuo Rockhoper — nakon što je država odbila da dozvoli razvoj naftnog polja Ombrina Mare u Jadranskom moru — rekao je da bi poraz bio „izuzetno ozbiljan“, jer bi doprineo težnji drugih kompanija „da oponašaju Rockhoper“.
Aktivni slučajevi doprinose globalnom rastu sudskih sporova koji uključuju i javni i privatni sektor. Međutim, ECT slučajevi su često obavijeni velom tajne, a dokumenti se retko objavljuju. Na veb sajtu sekretarijata se navodi da „neke dodele (pa čak i postojanje nekih postupaka) ostaje poverljive“.
Troškovi pokretanja ili odbrane u slučajevima povezanim sa Ugovorom mogu dostići milione, uz neke žalbe koje finansiraju specijalizovani finansijeri za sudske sporove u zamenu za udeo u odšteti. Kompenzacija koju traže investitori može uključivati i procenjeni izgubljeni profit.
Izveštaj Međunarodnog instituta za održivi razvoj iz 2021. godine otkrio je da se većina poznatih slučajeva sporova između investitora i države povezanih sa fosilnim gorivima rešava u korist investitora.
U toku su razgovori o „modernizaciji“ ugovora. Evropska komisija je podnela predlog kojim bi se postepeno ukidala zaštita za ulaganja u fosilna goriva, što su do sada odbijale druge zemlje potpisnice.
Zemlje članice EU koje se i dalje oslanjaju na fosilna goriva, uključujući Poljsku, guraju komisiju da napusti sporazum ako debata ne bude rešena. „EU treba da ima skup dobro pripremljenih opcija za mogući izlazak EU iz ECT-a“, napisao je poljski ministar za klimu i životnu sredinu, Michał Kurtyka, u pismu poslato visokom predstavniku EU za klimatsku politiku Fransu Timmermansu prošle godine.
Međutim, zemlje koje se povuku iz sporazuma ostaju vezane za njega 20 godina u skladu sa takozvanom „klauzulom o isteku roka trajanja“.
Izvor: ft.com