Grčka je tokom 2026. godine značajno preoblikovala strukturu snabdevanja prirodnim gasom, pri čemu je tečni prirodni gas (LNG) postao dominantan izvor, dok uvoz iz Rusije nastavlja naglo da opada.
Prema novim podacima istraživačke organizacije Green Tank, LNG je pokrio gotovo dve trećine potrošnje gasa u Grčkoj tokom prvih pet meseci godine. Uvoz preko LNG terminala Revithoussa i FSRU terminala Aleksandrupolis dostigao je rekordnih 18,9 TWh u periodu januar–maj, što čini 64,3% ukupne potrošnje.
Istovremeno, ruski gas iz gasovoda nastavlja da gubi tržišni udeo. Isporuke preko interkonekcije Sidirokastro iznosile su 7,2 TWh, što predstavlja pad od gotovo 40% u odnosu na isti period 2025. godine. Time je udeo Rusije na grčkom tržištu gasa pao na 24,4%, znatno ispod prethodnih nivoa.
I Azerbejdžan je zabeležio blagi pad učešća. Tokovi gasa preko Transadrijskog gasovoda (TAP) na ulazu u Nea Mesimvriju iznosili su 4,3 TWh, što predstavlja tržišni udeo od 14,7%.
Ova promena u strukturi uvoza podržava strateški cilj Grčke da u potpunosti ukine uvoz ruskog gasa do kraja 2027. godine. Međutim, tranzicija donosi i nove izazove. Povećane geopolitičke tenzije na Bliskom istoku doprinele su rastu cena LNG-a, čime se povećavaju ukupni troškovi diverzifikacije.
Dodatni izazov predstavlja sve veća zavisnost od američkog LNG-a. U pojedinim periodima, isporuke iz Sjedinjenih Američkih Država činile su i do 80% ukupnog LNG uvoza, što otvara pitanje koncentracije snabdevanja uprkos smanjenju zavisnosti od Rusije.
Pored domaće potrošnje, Grčka sve više jača svoju poziciju kao regionalno gasno čvorište. Izvoz gasa tokom prvih pet meseci godine dostigao je 8 TWh, što je četiri puta više nego u istom periodu 2025. godine. Oko 6,7 TWh ovog izvoza transportovano je ka severu preko Sidirokastro interkonekcije ka balkanskim tržištima.
Uprkos ovim strukturnim promenama, ukupna potrošnja gasa ostala je stabilna na nivou od 29,35 TWh. Sektor proizvodnje električne energije ostaje najveći potrošač sa 63,1%, domaćinstva i mali potrošači učestvuju sa 25,4%, dok industrija čini 11,6%.
Sveukupno, podaci ukazuju na dvostruku tranziciju Grčke: smanjenje zavisnosti od ruskog gasa uz istovremeno širenje LNG infrastrukture i jačanje njene uloge ključnog energetskog čvorišta Jugoistočne Evrope.






