Hrvatska je trenutno jedna od vodećih zemalja Evropske unije po udelu obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije, a očekuje se da će solarna energija premašiti hidroenergiju u kapacitetu do 2040. godine. Ovu informaciju je objavio Dražen Jaksic, direktor Instituta za energetiku Hrvoje Požar.
Među zemljama EU, samo Austrija, Švedska, Danska i Portugal imaju veći udjel zelene energije u svojoj potrošnji električne energije od Hrvatske, koja iznosi 58,8%. U poređenju s EU prosekom od 45,3%, Hrvatska ima izuzetno visok udeo obnovljivih izvora. Jaksic je takođe istakao da Hrvatska dobro stoji i u pogledu direktne potrošnje električne energije u različitim sektorima, kao što su transport, industrija, domaćinstva, poljoprivreda i građevina. Sa 28,1%, Hrvatska zauzima deveto mesto među zemljama EU, daleko iznad proseka EU koji iznosi 24,5%.
U sektoru grejanja i hlađenja, Hrvatska nastavlja da pokazuje jake rezultate, sa 36,2% energije iz obnovljivih izvora, što je više od EU proseka od 26,2%. Međutim, zemlja ima problema u sektoru transporta, gde ima najniži udeo obnovljivih izvora energije, samo 0,9%, u poređenju s EU prosekom od 10,8%.
Gledajući unapred, Hrvatska planira da poveća svoj udeo obnovljive električne energije u potrošnji na 78,7% do 2030. godine, direktnu potrošnju na 42,5%, a udeo obnovljivih izvora u transportu na 24,6%. U pogledu proizvodnje električne energije, ukupni instalirani kapacitet Hrvatske do kraja 2022. godine iznosio je 5.295 MW, pri čemu hidroelektrane čine 2.203 MW. Institut Hrvoje Požar predviđa da će ovaj kapacitet porasti na 8.969 MW do 2030. godine, 13.094 MW do 2040. godine, i 14.732 MW do 2050. godine. Očekuje se da će solarna energija značajno rasti, sa 222 MW u 2022. godini na 2.382 MW do 2030. godine, premašujući hidroenergiju sa 3.563 MW do 2040. godine, i dosegnuti 4.860 MW do 2050. godine.
Hrvatska takođe planira da poveća domaću proizvodnju primarne energije sa trenutnih 44,2% na 75,9% do 2050. godine, uz privremeni cilj od 57,4% do 2030. godine. Međutim, Jaksic je upozorio da bi ostvarenje ovih ambicioznih energetskih ciljeva zahtevalo oko 33,8 milijardi evra ulaganja, dok je trenutno dostupno samo 10,8 milijardi evra.