Hrvatska je dostigla nove prekretnice u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora u 2025. godini, što ukazuje na strukturnu promenu u elektroenergetskom sistemu zemlje. Preliminarni podaci pokazuju da su vetroparkovi, solarne elektrane i termoelektrane na obnovljive izvore zajedno postali najveći izvor električne energije po prvi put.
Ove tehnologije su zajedno proizvele više od 5 TWh električne energije tokom godine, pokrivajući 26,6% nacionalne potrošnje. Kada se uključi i proizvodnja hidroenergije, obnovljivi izvori su činili većinski udeo u potrošnji električne energije u Hrvatskoj, snabdevajući 52,6% ukupne potražnje u 2025. godini. Ukupna potrošnja električne energije dostigla je rekordnih 19.326 GWh, prvi put premašivši 19 TWh godišnje. U poređenju sa 2024, potrošnja je porasla za nešto više od 1%, nastavljajući trend rasta sada već treću godinu zaredom. Prosečan godišnji rast potražnje od oko 322 GWh uglavnom je nadoknađen novom non-hidro obnovljivom proizvodnjom, koja se proširila za oko 376 GWh godišnje, što ukazuje da nova kapaciteti prvenstveno pokrivaju rastuću potražnju, a ne da zamenjuju fosilna goriva.
Uprkos ovim uspesima, hidroenergija je ostala pojedinačno najveća tehnologija proizvodnje, iako je proizvodnja opala zbog nepovoljnih hidrometeoroloških uslova. Električna energija iz rečnih pritoka i akumulacija pala je na 4.831 GWh, što je pad od 18,4% na godišnjem nivou, dok su pumpo-akumulacione elektrane dodale 191 GWh, čime je ukupna hidroenergija dostigla 5.022 GWh, ili oko 26% ukupne potrošnje.
Ipak, kombinovana proizvodnja iz vetra, sunca, biomase i biogasa premašila je hidroenergiju tokom godine. Ove tehnologije proizvele su rekordnih 5.142 GWh u 2025, blago nadmašujući hidroenergiju i utemeljivši se kao vodeća grupa u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj.
Uprkos snažnom učinku obnovljivih izvora, Hrvatska je ostala neto uvoznik električne energije, sa 3.137 GWh, odnosno 16,2% ukupne potrošnje. Uvoz se realizovao u 10 od 12 meseci, sa vrhuncima u letnjim i jesenjim mesecima, pri čemu su najveći uvozni udeli dolazili iz Mađarske i Bosne i Hercegovine. Količina uvezene električne energije približno odgovara godišnjoj proizvodnji oko 2.600 MW solarnih kapaciteta.
Stručnjaci iz industrije navode da su obnovljivi izvori prešli iz pomoćne u centralnu ulogu u elektroenergetskom sistemu Hrvatske. Istovremeno, rast potrošnje i nastavak zavisnosti od uvoza ukazuju na potrebu za bržom izgradnjom novih kapaciteta i unapređenjem mreže ako Hrvatska želi da ostvari odlučniji napredak u energetskoj tranziciji.
