Rok za prestanak upotrebe uglja – 2033. godina
Hrvatski premijer Andrej Plenković u svom govoru na klimatskom samitu COP29 u Glasgovu, objavio je da će Hrvatska pre 2033. godine prestati da koristi ugalj kao pogonsko gorivo za termoelektrane. Električnu energiju iz uglja proizvodi jedino TE Plomin, a pošto je blok 1 ugašen nakon velikog požara, trenutno je pogonu jedinica 2 koja danas pokriva oko deset posto potrebne električne energije u Hrvatskoj, odnosno oko 1,5 TWh godišnje.
„Kao zemlja hiljadu ostvra, Hrvatska planira da doprinese globalnom planu zaštite okeana tako što će pod zaštitu staviti 30% mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Hrvatska planira da kompenzuje uticaj turista na emisije CO2 tako što će do 2030. zasaditi više od milion stabala godišnje. Ciljna godina za prestanak upotrebe uglja je 2033. godine, ali ćemo nastojati da to učinimo i ranije“, rekao je Plenković.
Reč je o isključivo političkoj odluci jer karbonski otisak elektrane nije značajan, a potpuno deindustrijalizovana Hrvatska, orijentisana na turizam i usluge ima četvrti najmanji karbonski otisak među zemljama EU. Elektrane na ugalj daju baznu energiju koja doprinosi sigurnosti snabdevanja i stabilizuje elektroenergetsku mrežu, tako da nije lako odreći se uglja koji je do sada bio pouzdan i relativno jeftin energent.
Biomasa ili gorivo iz otpada
Neslužbeno, mediji su obavešteni da bi TE Plomin nakon prestanka korišćenja uglja kao pogonskog goriva mogla da radi kao elektrana na biomasu, što je sve samo ne ekološki prihvatljivo rešenje.
Poznato je da je još nedavno napravljena studija kojom se razmatra spaljivanje goriva iz otpada (RDF) koje se proizvodi u Centrima za upravljanje otpadom i koje Hrvatska u nedostatku boljeg rešenja izvozi za gotovo 200 evra po toni. Reč je o gorivu koje se smatra zelenim i ekološki prihvatljivim, ali nosi neopravdanu stigmu jer je proizvedeno iz otpada.
Struka nagađa da bi HEP išao na konverziju elektrane na prirodni gas kao osnovno gorivo, što se čini razumnim. U svakom slučaju, s trenutnim izuzetno visokim cenama uvoznog uglja i ETS dozvola za emisije, proizvodnja u TE Plomin 2 granično je isplativa, ili čak ide preko ivice. Toga su u HEP-u svesni.
„Uzimajući u obzir ciljeve EU u vezi sa zaštitom klime, HEP sprovodi analize mogućnosti zamene uglja na lokaciji TE Plomin alternativnim gorivima, a što će dugoročno omogućiti kontinuitet zapošljavanja radne snage na području Labinštine. U TE Plomin već su počele da se koriste tehnologije obnovljivih izvora energije, tako da je ove godine u rad puštena najveća solarna elektrana instalirana na objektima u vlasništvu HEP-a“, naovodi HEP i dodaje da prema obnovljivom scenariju razvoja HEP do 2030. godine planira da izgradi elektrane ukupne snage 1.500 MW, čime će presudno doprineti dovoljnosti vlastite proizvodnje i sigurnosti snabdevanja potrošača u Hrvatskoj i nakon što TE Plomin prestane da koristi ugalj.
Stručnjaci bez konsenzusa
U svakom slučaju, do 2033. ostaje još dovoljno vremena i prostora za promišljanje revalorizacije lokacije TE Plomin 2. U opštini Kršan u medijima su izrazili zabrinutost jer oko 85-90% njihovog budžeta čini uplata iz elektroprivrede, a u elektrani radi gotovo svaki radno sposoban čovek.
Profesor Igor Dekanić za Glas Istre je izjavio da je odluka o odustanku od uglja dobra, ali što kasnije jer je „energija tekođer politika i to politika oportuniteta“, i navodi da se mnogi oslanjaju na ugalj jer je takva proizvodnja i dalje najjeftinija.
To je tačno, ako je reč o domaćoj proizvodnji, ali Hrvatska ugalj uvozi a cene su trenutno jako visoke, oko 138 USD/t. Uz to, proizvodnja iz uglja opterećena je i cenom emisijskih jedinica, koje su također rekordne, oko 60 evra/t.
Čak za izvoz?
Predstavnik Acciona Energije, investitora u trenutno najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, površine veće od 500 fudbalskih igrališta, Aljoša Pleić drugačije razmišlja. „Ugalj je trenutno najveći zagađivač i toga se moramo rešiti što je pre moguće. Ne samo zbog zagađenja, iako je to glavni razlog, već i zato što se radi o jako skupoj proizvodnji električne energije. Ako na trenutak zaboravimo ove trenutne poremećaje na tržištu, to već dugi niz godina nije konkurentan način proizvodnje struje”, kaže Pleić. On smatra da sunca i vetra ima dovoljno za domaće potrebe i da „ako bude pameti i dobrog planiranja mreže i mrežnih sistema, možemo veliku količinu i izvoziti“, rekao je za Dnevno.hr.
Izvor: energetika-net.com