Investitori u sektoru obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj sve glasnije upozoravaju na administrativna uska grla koja usporavaju širenje solarnih kapaciteta i slabe ukupne izglede zemlje u pogledu energetske tranzicije.
Inicijativa Pannonian Croatia Solar Initiative, koja predstavlja investitore aktivne u kontinentalnim delovima zemlje, kritikovala je i nacionalnog energetskog regulatora HERA i operatora prenosnog sistema HOPS, navodeći da kašnjenja u izdavanju dozvola i odobrenja za priključenje na mrežu sprečavaju realizaciju spremnih solarnih projekata.
Prema navodima ove grupe, glavni problem nije nedostatak interesa investitora ili spremnost projekata, već proceduralna neefikasnost i nekonzistentna primena propisa. Tvrde da se završeni projekti blokiraju jer nadležne institucije ne primenjuju pravila dosledno i uvode dodatne uslove koji otežavaju pristup elektroenergetskoj mreži.
Kritike dolaze u trenutku kada međunarodne institucije pozivaju na brži napredak. OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) naglasila je potrebu ubrzanja razvoja vetro i solarne energije, uz preporuku jednostavnijih i efikasnijih procedura izdavanja dozvola radi podrške održivom rastu.
Investitori upozoravaju da bez predvidivih rokova i transparentnog regulatornog okvira, Hrvatska rizikuje da propusti važne prilike za proširenje obnovljivih kapaciteta, smanjenje cena električne energije i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva. Ističu da zemlja ima značajan solarni potencijal, ali da ga postojeće administrativne prakse ograničavaju.
Zabrinutost dodatno pojačavaju i širi uslovi na energetskom tržištu, uključujući visoke cene električne energije i neizvesnosti u snabdevanju povezane sa globalnim geopolitičkim tenzijama. U takvom okruženju, kašnjenja u razvoju obnovljivih izvora mogu povećati izloženost Hrvatske uvoznoj zavisnosti i cenovnoj volatilnosti.
Dodatnu neizvesnost stvara i rasprava o novoj metodologiji obračuna naknada za priključenje na mrežu, za koju investitori strahuju da bi mogla učiniti buduće solarne projekte manje finansijski atraktivnim. Učesnici na tržištu upozoravaju da bi takve promene mogle nesrazmerno pogoditi projekte u regionima kao što su Slavonija i drugi kontinentalni delovi zemlje.
Inicijativa zaključuje da bez hitnog unapređenja regulatorne efikasnosti i jače institucionalne koordinacije između ključnih energetskih tela, tempo solarnih investicija u Hrvatskoj može dodatno usporiti, čime bi bili ugroženi i ciljevi energetske tranzicije i dugoročna sigurnost snabdevanja.






