Sektor prirodnog gasa u Mađarskoj prolazi kroz strukturnu transformaciju, prevazilazeći svoju tradicionalnu ulogu tržišta potrošnje i sve više funkcionišući kao regionalna kapija za protok gasa. Nova analiza Fondacije za ekonomska istraživanja Oeconomus ukazuje na značajan rast kako u uvozu, tako i u izvozu gasa, čime se jača pozicija zemlje kao tranzitnog i distribucionog centra u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.
Domaća proizvodnja i dalje podržava ovu transformaciju. U 2025. godini Mađarska je proizvela više od 1,6 milijardi kubnih metara gasa. Iako je to blagi pad u odnosu na 2024, proizvodnja je i dalje nešto iznad nivoa iz 2023. godine. Lokalna proizvodnja pokrila je nešto manje od jedne petine nacionalne potražnje, pružajući stabilan, ali ograničen doprinos ukupnoj snabdevenosti.
Najznačajnije promene zabeležene su u uvozu. Ukupni protok gasa porastao je na 12,4 milijarde kubnih metara u 2025, što predstavlja rast od 25 % u odnosu na prethodnu godinu. Rast domaće potrošnje i proširenje izvoza zahtevali su veće količine gasa kroz sistem. Uvozni portfelj Mađarske postao je raznovrsniji: iako je gas preko Srbije (TurkStream) ostao dominantan, njegov udeo je značajno opao. Isporuke iz Austrije porasle su dramatično, pretvarajući marginalni izvor u jedan od glavnih ulaznih puteva. Uvoz iz Rumunije i Hrvatske smanjen je, dok iz Ukrajine i Slovačke nije bilo isporuka. Prosečan dnevni uvoz znatno je porastao, odražavajući ukupno širenje protoka.
Izvoz je rastao još brže. Isporuke susednim zemljama skočile su za više od 25 % u odnosu na 2024, pri čemu je Ukrajina bila glavni primalac. Više od polovine mađarskog izvoza gasa otišlo je prema istoku, pomažući Ukrajini da nadoknadi poremećaje u snabdevanju zbog oštećenja ruske infrastrukture. Ove isporuke same pokrivaju procenjenih 14 % godišnjih potreba Ukrajine za gasom. Slovačka je bila druga po obimu, dok su manje količine isporučene Srbiji, Hrvatskoj i Rumuniji. Dnevni izvoz iznosio je oko 16 miliona kubnih metara.
Diversifikacija je postala centralna tema mađarske gasne politike. Dugoročni ugovori potpisani 2025. proširiće opcije snabdevanja. Desetogodišnji ugovor sa Shell Energy donosi 200 miliona kubnih metara LNG godišnje počevši od 2026, preko Hrvatske ili Austrije. Dogovor sa francuskim Engie osigurava 400 miliona kubnih metara godišnje u periodu 2028–2038, dok okvirni sporazum sa SOCAR-om (Azerbejdžan) omogućava kupovinu do 800 miliona kubnih metara u dve godine, isporučeno preko Srbije i turskog gasovoda.
Unapređenja infrastrukture dodatno su ojačala ove komercijalne poteze. Proširenje kapaciteta gasovoda u 2025. povećalo je fleksibilnost sistema i potencijal za dvosmerni protok. Na rumunskoj granici u Csanadpaloti tehničke prilagodbe povećale su satni transfer, dok je međuveza sa Slovačkom kod Balassagyarmata–Veľke Zlievce unapređena kako bi omogućila znatno veći godišnji izvoz.
Sve zajedno, ovi razvojni koraci ukazuju na širu transformaciju mađarskog tržišta gasa. Rastući prekogranični protok, novi ugovori o snabdevanju i ciljane infrastrukturne investicije pretvaraju Mađarsku u ključni regionalni čvor, povezujući više pravaca snabdevanja sa rastućom potražnjom u centralnoj i istočnoj Evropi.
