Gas predstavlja energent budućnosti, a konkurentnost nacionalnih ekonomija zavisi od pristupa jeftinoj energiji, odnosno prirodnom gasu. Makedonske kompanije nemaju dovoljno gasa, a daleko od toga da je on jeftin. Ova činjenica smanjuje njihovu konkurentnost, što posebno osećaju izvozno orijentisane kompanije, koje na spoljnom tržištu plasiraju većinu proizvoda.
Činjenica je da u Makedoniji ne postoji ni kvalitetna ni razvijena linijska infrastruktura, o gasnoj mreži da i ne govorimo. To znači da za građane, a posebno za makedonske kompanije, nema dovoljno gasa, a oni koji koriste ovaj energent u proizvodnom procesu, plaćaju najskuplji gas u Evropi. Privredna komora ocenjuje da skupa energije negativno utiče na privredu, posebno u vreme ekonomske krize, budući da je to glavni uslov za veću konkurentnost.
Prema podacima SKM-a za celu privredu, a posebno za mala i srednja preduzeća, skupa struja, skup gas i trasport imaju veliki uticaj, zato što ovi proizvodni inputi mogu značajno povećati troškove proizvodnje, što će ove kompanije učiniti nekonkurentnim na stranim tržištima.
„Kada je u pitanju cena prirodnog gasa, kao veoma uticajnog faktora ekonomičnosti metalurške proizvodnje, pa i ostatatka industrije, treba napomenuti da komparativne analize pokazuju da plaćamo mnogo višu cenu u odnosu na slične proizvođače u susedstvu, i posebno u Evropi“, kaže Mitko Kočovski, predsednik Udruženja za metalurgiju Privredne komore Makedonije i direktor za strateško planiranje, finansijski inženjering, informisanje i analize u Makstilu.
On ističe primer cene prirodnog gasa u Nemačkoj, koja je 2012. godine iznosila 317,5 evra, 2013 – 296,51 evra, 2014 – 277,27 evra, 2015 – 193,58 evra, 2016 – 127,94 i 2018 – 127 evra. Prema ovoj ilustraciji, može se konstatovati da je cena gasa za šest godina pala za 190,5 evra.
U isto vreme, cena koju je kompanija Makstil plaćala za isti period bila je sledeća: 2012 – 479 evra, 2013 – 397 evra, 2014 – 395 evra, 2015 – 315, 2016 – 194 evra, 2017 – 228 evra i 2018 – 230 evra.
Ovi podaci pokazuju da je došlo do povećanja cene prirodnog gasa u prethodne dve godine, a razlika u ceni je za 103 evra u plusu u odnosu na Nemačku.
Kočovski kaže da je cena koju Makstil plaća kao jedan od najvećih potrošača gasa u zemlji, nerealna, i da ima veliki uticaj na konkrentnost kompanije.
On dodaje da sama činjenica da u tehnološkom procesu proizvodnje makedonskog čelika, troškovi za priodni gas iznose više od 25%, govori više nego dovoljno sama za sebe.
„To istovremeno ukazuje na urgentnu potrebu za preispitivanjem svih komponenti cene i povezanih troškova, ako želimo da kao država obezbedimo normalne uslove za upravljanje ovom važnom granom industrije“, kaže Kočovski.
Drugi razlozi što Makedonija plaća najskuplji gas u regionu, prema njegovim rečima, jeste što se od kapaciteta gasovoda od 800 miliona kubnih metara, koristi najviše jedna četvrtina, što podiže fiksne troškove po kubnom metru.
„Nerazvijena primarna gasvodna mreža (postoji samo od bugarske granice do Skoplja) i još nerazvijenija sekundarna gasna mreža, i njena dostupnost domaćinstvima, samo je dodatni problem. Isto tako, problem je što gasovod završava u Makedoniji, što znači da ne postoji mogućnost smanjenja troškova na osnovu njegovog tranzita“, kaže Kočovski.
Veliki hendikep cele makedonske ekonomije je upravo linijska infrastruktura. Neophodne su investicije u ovu infrastrukturu, uključujući primarnu i sekudnarnu mrežu gasovoda, kako bi se trajno poboljšala konkurentnost kompanija, a samim tim i cele ekonomije. Insistiranje na obezbeđivanju jeftinih energenata, kao što je prirodni gas, imaće značajan uticaj na ulazne troškove kompanija i proizvoda, a samim tim i na konkurentnost. Poruka ekonomskih analatičara je jasna : pristup jeftinom gasu biće jedan od ključnih uslova za ekonomsku konkurentnost nacionalne ekonomije.
Izvor: novamakedonija.com.mk