Ministarka energetike Zorana Mihajlović izjavila je da “korporatizacija” Elektroprivrede Srbije nije privatizacija.
Prema njenim rečima, uštede kroz restrukturiranje te kompanije iznosiće 100 miliona evra godišnje.
Mihajlović je na okruglom stolu stolu Balkanmagazina o restrukturiranju EPS-a kazala u Beogradu da se o privatizacijo EPS ne razmišlja, već će za pojedine projekte biti nađeni strateški partneri.
“EPS mora da 2015. godine bude kompanija spremna da se nosi sa ostalima na otvorenom tržistu u Srbiji”, kazala je ona.
Mihajlović je istakla da je cilj Vlade da se EPS osposobi da posluje isključivo na tržišnim principima, i da sam rešava svoje probleme.
“Svesni smo da se otpori javljaju uvek kada se pokrene pitanje velikih promena u nekom javnom preduzeću. U slučaju Elektroprivrede Srbije.., mnogi unutar same kompanije nisu bili dovoljno upoznati sa rezultatima i ciljevima koje donosi ‘korporatizacija’ EPS”, rekla je ona.
Ministarka je kazala je da je Vlada novembra 2012. utvrdila polazne osnove za restrukturiranje EPS, te bi krajem ove godine EPS trebalo da bude drugačije organizovan.
“Veliko spremanje u svim javnim preduzećima u Srbiji treba da počne. U nekima je počelo, kao što je EPS, a u nekima se očekuje, kao što je Srbijagas”, kazala je ona i dodala da mora da dođe do restrukturiranja Srbijagasa.
Mihajlović je dodala da nema ništa protiv toga da se doradi plan restrukturiranja Srbijagasa.
Predsednik Upravnog odbor EPS Aca Marković kazao je da se zalaže za “uravnotežen pristup” neophodnim promanama u strukturi i organizaciji te firme.
“Treba izbeći ponavljanje grešaka iz ranijih postupaka promena u ovom tom preduzeću”, rekao je Marković podsetivši da je “danas EPS sistem od 13 privrednih društava i da funkcioniše kroz 15 organizacionih sistema”.
Na skupu je rečeno da Elektroprivredu Srbije što pre treba osloboditi “socijalne funkcije” koju ima dvadesetak godina kroz neekonomsku cenu struje.
“Ekonomski institut je procenio kako bi EPS poslovao da je u poslednjih deset godina imao cenu struje prema tri parametra: prosečna cena u šest zemalja bivše Jugoslavije, regiona Centralne Evrope i Evropske unije. U prvom slučaju zarada EPS bi bila pet milijardi evra veća, a u trećem slučaju čak 15 milijardi”, rekao je generalni direktor Ekonomskog instituta Dragan Šagovnović.
Izvor B92