Solarna energija postala je najpovoljnija i najbrže rastuća tehnologija sa niskim emisijama ugljenika širom Evrope, ali njena primena u Sloveniji i dalje je spora. Ovu zabrinutost istakle su ekološke organizacije Umanotera, Greenpeace Slovenija, Focus i Slovenaško udruženje za fotonaponsku energiju na Dan evropske solarne energije. Prema njihovoj analizi, Slovenija ima potencijal da preko trećine svojih potreba za električnom energijom zadovolji putem solarne energije.
Ove organizacije naglasile su da je solarna energija ne samo jedan od najpristupačnijih obnovljivih izvora energije, već i ključni pokretač globalne tranzicije ka čistijoj energiji. Tokom poslednjih dvadeset godina, cena solarnih instalacija pala je za više od 80%, a do 2023. godine solarna energija postala je najjeftiniji izvor nove proizvodnje električne energije u više od 60 zemalja širom sveta.
Barbara Kvac iz udruženja za održivi razvoj Focus istakla je da je solarna energija posebno dostupna pojedincima i energetskim zajednicama, kako u pogledu troškova, tako i administrativnih procedura. Ova dostupnost omogućava građanima da aktivno učestvuju u proizvodnji, potrošnji i distribuciji energije, čime direktno doprinose energetskoj tranziciji.
Prvi rok za prijave na javni poziv za podršku investicijama u energetsku samodovoljnost zajednica za period 2025–2027. godine istekao je u maju. Iako je Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energiju u aprilu udvostručilo raspoloživa sredstva na 32 miliona evra, podnet je samo jedan zahtev koji je trenutno u fazi razmatranja. Dve dodatne runde prijava planirane su za septembar i decembar ove godine.
Ekološke organizacije su izvestile da je Evropska unija prošle godine dodala 65 gigavata nove solarne kapacitete, što je dovoljno da se napaja 17 miliona domova i preduzeća. Ukupno, oko 10 miliona domaćinstava u Evropi već koristi solarnu energiju za grejanje i toplu vodu.
Slovenija je prošlu godinu završila sa 1,4 gigavata instaliranih solarnih kapaciteta, od čega više od polovine potiče iz malih sistema. To čini oko osam odsto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. Iako je 2023. zabeležen rekordni rast od 412 megavata, rast se od tada usporio. Stručnjaci procenjuju da bi Slovenija mogla da pokrije više od trećine potražnje za električnom energijom putem solarne energije, ali bi za to bilo neophodno da se prioritet daju decentralizovanim, zajedničkim sistemima i da se aktivno uključe građani.
Oštar pad investicionih troškova tokom proteklih dvadeset godina učinio je solarnu energiju jednim od najpovoljnijih izvora energije danas. Međutim, uprkos obilju sunčeve svetlosti u Sloveniji, potrebne su političke mere kako bi veći broj ljudi mogao da iskoristi ovaj resurs.
Aleksander Mervar, generalni direktor slovenskog operatera sistema za prenos električne energije ELES, nedavno je identifikovao Podravinu kao najperspektivniji region za velike solarne instalacije, sa potencijalom kapaciteta od preko 250 megavata. Drugi regioni kao što su Posavje mogli bi takođe da podrže do 250 megavata, dok Pomurje i Centralna Slovenija imaju kapacitet od oko 200 megavata.