Cene energenata u Srbiji moraju da rastu do nivoa koji bi pokrivao troškove proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kao i da omoguće smanjenje emisije ugljen-dioksida. Osim toga, energetski sektor treba učiniti atraktivnim za investiranje, zaključak je eksperata za energetiku. I Ljubo Maćić, predsednik Saveta Agencije za energetiku Srbije, smatra da je neophodno da cene energije dostignu nivo koji obezbeđuje profit.
– Uz smanjenja emisije ugljen-dioksida, jedan od zahteva koji se moraju ispuniti jeste i podizanje cena energenata do nivoa koji će pokriti i troškove proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Plan je da do 2020. godine neke od starih elektrana prestanu da rade, kako bi se ispunili ekološki zahtevi. To znači da potrebe za strujom treba pokriti iz novih, savremenih termoelektrana na ugalj i gas, hidroelektrana, obnovljivih izvora i uvozom. Uticajem globalne krize pojačan je oprez investitora, a taj rizik se prenosi na kupce povećanjem cena energije – istakao je Maćić na nedavno održanoj konstitutivnoj sednici Odbora Udruženja za energetiku i energetsko rudarstvo Privredne komore Srbije.
On je podsetio da novi Zakon o energetici omogućava krajnjim kupcima struje i prirodnog gasa da slobodno biraju snabdevača na tržištu s tim što će domaćinstva to pravo početi da ostvaruju 1. januara 2015. godine. „Evropska komisija traži što brže ukidanje regulisanih cena energenata u Srbiji, odnosno uspostavljanje tržišnih cena. Evropska unija zahteva i završetak organizacionih strukturnih promena Elektroprivrede Srbije i Srbijagasa kroz razdvajanje delatnosti, da bi se obezbedili uslovi za otvaranje tržišta“, naglasio je Maćić.
Predstavljajući projekat razvoja distributivne mreže EPS-a, Dragoslav Cicović, tehnički menadžer projekta, naglasio je da će se novi sistem merenja za početak implementirati na teritoriji Novog Pazara, Vrbasa, Krnjače, Velike Plane i Vranja. Reč je o pilot-projektu u kome se počinje od analize trenutnog stanja u distributivnoj mreži, da bi se stiglo do ugradnje novih, sofisticiranih brojila i mernih uređaja. Projekat se finansira iz kredita Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, čija je vrednost 80 miliona evra. Na čelu tima je Miroslav Lutovac, direktor za strategiju i investicije u distribucijama EPS-a. Slanje tenderskih ponuda će se obaviti zaključno sa decembrom. Planirano je da najpovoljniji ponuđači budu izabrani do juna 2012, a celokupni projekat trebalo bi da se završi u decembru 2013. godine. Uspešnost realizacije projekta ogledaće se u smanjenju gubitaka električne energije i boljoj naplati potrošnje, što pametne mreže i brojila omogućavaju.
Inače, na konstitutivnoj sednici odbora Udruženja za energetiku i energetsko rudarstvo PKS, za predsednika Odbora ponovo je izabran Dragan Stanković, direktor Hidroelektrane Đerdap, a za zamenika predsednika Slobodan Sokolović iz NIS Gaspromnjefta. Slobodan Petrović, sekretar Udruženja za energetiku i energetsko rudarstvo PKS, predložio je da se u novom poslovniku o radu odbora koji broji 35 članova, formira predsedništvo kako bi se neke odluke operativnije i brže donosile. Članovi odbora jednoglasno su izglasali novi poslovnik o radu, u kome je navedeno da su u predsedništvo izabrani predsednik, njegov zamenik i predsednici grupacija.
Ulaganja u distributivnu mrežu
– Iz pregleda mesta koja su odabrana za implementaciju projekta jasno se vidi da su ciljane sredine u kojima su gubici, naročito netehnički, veliki, a naplata slabija nego drugde. Sa novim sistemom daljinskog upravljanja potrošnjom ta slika treba da se promeni. U narednih pet do sedam godina Srbija bi trebalo da, u saradnji sa strateškim partnerima, izgradi 14 većih i devet manjih hidroelektrana, dve termoelektrane, dve gasne elektrane i svoj deo gasovoda Južni tok. Planirano je da se uloži do devet milijardi evra – istakao je Dragoslav Cicović, tehnički menadžer projekta razvoja distributivne mreže EPS-a.
Izvor danas.rs