NIS je najveća i najprofitabilnija kompanija u Srbiji koja podmiruje 75 odsto ukupnih potreba tržišta za naftnim derivatima i obezbeđuje u proseku oko 12 odsto republičkog budžeta. NIS je među najvećim vertikalno integrisanim energetskim komapnijama u jugoistočnoj Evropi, prenosi sajt serbia-energy.eu
Maloprodajna mreža kompanije obuhvata preko 500 benzinskih stanica, mesta za točenje i skladišta nafte, koje se nalaze u zemljama balkanskog regiona. Osim u Srbiji, NIS posluje i u Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Turkmenistanu, Angoli, Belgiji i Rusiji.Osnovni pravci poslovanja su istraživanje, proizvodnja i prerada nafte i gasa, kao i prodaja naftnih derivata.
Međutim, 2011. godine u NIS-u je formiran novi organizacioni deo – Blok „Energetika“, a godinu dana kasnije napravljeni su prvi koraci: vetroelektrana „Plandište“ biće prvi vetropark u Srbiji, koji će godišnje proizvoditi preko 230 Gwh električne energije godišnje. Transformacija NIS-a iz nacionalne naftne kompanije u regionalni energetski holding deo je strategije razvoja kompanije do 2020. godine.
Podsetićemo da su predstavnici Rusije i Srbije, decembra 2008. godine u Moskvipotpisali ugovor o prodaji NIS-a za 400 miliona evra i neobavezujuće dokumente o izgradnji gasovoda Južni tok i završetku skladišta u Banatskom Dvoru.
Dugo najavljivano skladište gasa Banatski dvor otvoreno je 2011. godine. Ovaj projekat koštao je 11 miliona evra. Gradnja deonice Južnog toka u Srbiji zvanično je počela 24. novembra 2013. i planirano je da bude završena za dve godine, čime bi Srbija dobila drugi pravac snabdevanja ruskim gasom.Vrednost tog dela projekta je 1,9 milijardi evra, a realizovaće ga preduzeće Južni tok Srbija, u kojem Gasprom ima 51 odsto, a Srbijagas 49 odsto vlasništva.
Gaspromnjeft (ćerka firma ruskog gasnog giganta Gasproma) poseduje 56,15 % akcijskog kapitala NIS-a, dok je 29,88 % akcija NIS-a u vlasništvu Republike Srbije. Ostatak pripada građanima, zaposlenima, bivšim zaposlenima i drugim manjinskim akcionarima, te kompanija trenutno ima oko 2,3 miliona akcionara (na dan 31.12.2013).
Akcijama NIS-a trguje se na Beogradskoj berzi.Cena akcija NIS-a u 2013. godini porasla je za 26%. NIS je ove godine akcionarima isplatio dividende u iznosu od 25 odsto neto dobiti, što iznosi 13,08 milijardi dinara, odnosno 80,22 dinara po akciji.
Danas je NIS kompanija koja isplaćuje dividende svojim akcionarima i ujedno ima najveći prihod u regionu sa pozicije dividendi. NIS je postao stabilan izvor prihoda ne samo za manjinske akcionare, već i za većinske akcionare.
Kiril Kravčenko, generalni direktor NIS-a nedavno jeizneo podatak da je Gaspromnjeft za pet godina investirao dve milijarde evra u NIS, a da će u naredne tri godine biti investirano još najmanje 1,5 milijardi evra.
Kako kaže, NIS je u energetiku ušao tek kada je napravljena uporedna analiza tržišta gasa i struje i kada se ispostavilo da je korišćenje eksploatisanog gasa za proizvodnju električne energije mnogo isplativije nego da se on prodaje cevovodima. Tada je odlučeno da se monetizuje gas koji NIS proizvodi tako što će se upotrebiti za proizvodnju struje.
Napravljeno je nekoliko projekata. Jedan od projekata je 14 malih elektrana i najavljeno je da će one biti izgrađene do kraja 2014. godine, a drugi su dve termoelektrane-toplane za jednu grinfild fabriku struje od 200 megavata u Pančevu.NIS i Gasprom Energoholding potpisali su prošle godine u septembru memorandum o izgradnji parno-gasne termoelektrane u Pančevu.
Predviđeno je da grupi Gasprom Energoholding pripadne 51 odsto udela u osnivačkom kapitalu nove kompanije koja će graditi TE, a 49 odsto NIS-u. Gasprom Energoholding je ćerka firma ruskog Gasproma.
Električna i toplotna energija koje se budu proizvodile u elektrani na gas, prvenstveno će snabdevati strujom NIS-ovu rafineriju u Pančevu i petrohemijski kombinat HIP Petrohemija u kome je NIS strateški partner. Planirano je da se preostala količina strujeplasira na energetsko tržište Srbije, koje će uskoro biti potpuno liberalizovano.
Kravčenko je istakao da će u ovoj godini biti nastavljene investicije i dodao da se krajem maja ili početkom juna očekuju rezultati istraživanja nafte u Rumuniji, Mađarskoj i Bugarskoj, a početak priozvodnje do kraja 2014. godine.
NIS ima mnogo potencijalnih istraživačkih projekata u zemljama regiona, a već se sprovode aktivnosti u tri projekta u Rumuniji, dva u Mađarskoj i jedan u Bosni i Hercegovini. Dodatno se analiziraju i drugi projekti, ne samo u Crnoj Gori nego i u drugim državama regiona.
Balkanski region je od strateškog je značaja za Gaspromnjeft. Jedan od potencijalnih projekata je i izlazak na hrvatsko tržište .
Zajednički interes, i srpske i ruske strane, jeste da se jača uticaj NIS-a u regionu.
U nedavnoj poseti Moskvi, ministar energetike Aleksandar Antić izjavio je da postoje ozbiljni razvojni planovi NIS-a i Gaspromnjefta. Gaspromnjeft, koji je pre svega gasno-naftna kompanija, spremanje da, ukoliko su interesi Srbije kao partnera toj kompaniji takvi da NIS postane i energetska kompanija, uđe u određene energetske projekte. Što bi za Srbiju i energetsku stabilnost države bilo od ogromnog znaćaja.
Od kada je privatizovan NIS uspešno posluje, i to dokazuje iz godine u godinu. Za NIS su najvažnije investicije koje su za pet godina porasle pet puta, a u 2013. su porasle za devet odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznosile su 55,6 milijardi dinara. NIS je značajno povećao i uplatu na ime poreza u budžet Srbije u prošloj godini i ta komapnija sada puni budžet sa oko 14 odsto. Tokom prethodnih godina dosta jeuloženo i u modernizaciju postrojenja i u obuku kadrova, prenosi sajt serbia-energy.eu
Izvor; Serbia Energy