Javnost gleda EPS kao jednu firmu, ali ona funkcioniše kao 12 društava, koja su zapravo nezavisna. Direktori tih preduzeća ne odgovaraju direktno meni, kao prvom čoveku EPS, nego Upravnom odboru. Tu je napravljen čudan sistem odgovornosti, gde UO ima veliku moć, ali ne učestvuje u svakodnevnom radu firme. EPS više ne može da bude javno preduzeće, mora da pređe u akcionarsko društvo. Što znači, mora da se napravi takav sistem odgovornosti. Generalni direktor mora da odgovara za poslovanje celog sistema, a dalje nam je potrebna piramida odgovornosti. Taj sistem odgovornosti razvodnjen je u EPS. Svi su krivi, a niko nije kriv.
Ovako za „Novosti“ počinje razgovor Aleksandar Obradović, vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede Srbije“.
Da li to znači da poslovanje EPS trenutno zavisi od jednog čoveka, predsednika Upravnog odbora?
– Ova cela situacija je pokazala da, da bi EPS krenulo bolje, nisu dovoljna kadrovska, već sistemska rešenja. Meni je najveći šok bio, ne što se opstruiše održavanje sednice Upravnog odbora EPS, već što je glavni čovek UO rekao da nije upoznat sa teškom finansijskom situacijom u kompaniji.
UO je na jednoj sednici odbio novi kredit EPS, a na dnevnom redu nije se našlo zaduživanje EPS?
– Već skoro 20 milijardi obaveza koje su prošle godine dospele na plaćanje za robu i usluge, nismo platili. Ono što je trebalo da platimo prošle godine, prebacili smo u ovu. Sad stižu nove obaveze. Rekao sa UO da ćemo već od marta meseca imati problema da izmirujemo obaveze koje imamo prema bankama, prema državi, kroz plate zaposlenih i plaćanje poreza. Zato sam predložio kreditno zaduženje, čisto da bismo „premostili“ trenutne probleme osnovnih investicija, ali i osigurali snabdevanje potrošača.
Kredit tražite na tržištu, bez garancije države? Da li je EPS u stanju da podmiri još jedan zajam?
– Ne tražimo garanciju države. Banke u EPS vide stabilnog partnera, jer je dominantan proizvođač i distributer električne energije. Ipak, banke traže transparentnost. Finansijske ustanove. Najveći skandal je to što su prethodni menadžment, ali i prošla vlada, zapravo obmanjivali ljude o tome šta se u ovoj firmi događa. Problem sa novčanim tokovima nastao je još 2008. godine, kada je nedostajalo šest milijardi dinara.
Kako je onda prethodna vlast uzimala kredite i može li EPS sada da se zaduži po povoljnijim uslovima?
– Zaduživali su se, a nisu plaćali dobavljačima. Zato je sada nama ostalo 20 milijardi od prošle godine. Ideja je da novi kredit uzmemo na duži period, od tri do pet godina, kako ne bismo svaka tri meseca dolazili u situaciju da nemamo para. Uz korekciju tarifnih cena i otvaranje tržišta, imamo potencijal da podmirujemo svoje obaveze. I dalje će sadašnje cene biti mnogo niže od tržišnih, ali uz novi sistem možemo da se pozicioniramo.
Da li je sve ovo korak do početka prodaje EPS?
– Ne. Osnovni cilj je da postanemo profitabilno preduzeće i to preko sistemskih rešenja.
Da li ljudi treba da se plaše otkaza? EPS ima više od 30.000 zaposlenih.
– Ljudi su uplašeni od novog poslovanja, ali sa ovakvom tendencijom su ugrožena sva radna mesta, ako se nastavi po starom. Mi možemo da postanemo ozbiljan problem Vladi, jer ako ne budemo imali para da izmirujemo svoje obaveze, postajemo državni problem. Nije ideja da se ljudi otpuste, nego kada postanemo akcionarsko društvo, da se napravi sistematizacija radnih mesta. Tada ćemo videti koji poslovi su neophodni, a koji nisu. Već sada vidim da što se tiče administracije, imamo viška. A s druge strane, mučimo muku sa našim radnicima na kopovima, u toplanama, sa inženjerima.
Kada će struja da poskupi?
– Vlada je stalno uzimala od EPS, a nikada mu nije davala. Kroz tarifni sistem i jeftiniju struju nego u drugim zemljama, EPS je već subvencionisao privredu i građane u visini od šest milijardi evra za poslednjih osam godina. Sada je početak podizanja cena na EPS. Mi sada blokiramo podizanje cena. Dok se ne osnuje ćerka firma za snabdevanje, samo ta firma može da zahteva povećanje cena kod regulatora. Zato danas EPS, odnosno naš upravni odbor, onemogućava dizanje cena.
Izvor Novosti