U okviru Grupe za energetiku, transport, transevropske mreže i elektronske komunikacije mi pratimo napredak ostvaren u ovim oblastima, a potom i pomažemo nadležnim državim organima i regulatornim telima da se postaraju da svi standardi budu ispunjeni blagovremeno. Nesumnjivo je načinjen napredak i u ovim oblastima i to je prepoznala i Evropska komisija. U odnosu na liberalizaciju tržišta električne energije i gasa sa usvajanjem podzakonskih akata moći ćemo bolje da ocenimo ukupni proces harmonizacije. Novi Zakon o energetici daje pravni osnov za državu da subvencioniše i na drugi način pomaže proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Uprkos svim podsticajima, privlačenje investicija u ovaj sektor ostaje izazov.
Intervju sa Oliverom Vitorović, Rukovodiocem Grupe za energetiku, transport, transevropske mreze i telekomunikacije iz Kancelarije za Evropske Integracije.
Gdja Vitorović je učesnik panelista na predstojećoj regionalnoj energetskoj konferenciji koja se održava 27aprila u Hotelu Hajat.
Serbia-Energy.com: Važnost i efektivni napori kancelarije za pridruživanje u procesu harmonizacije je potvrdjen dobijanjem statusa kandidata, ranije je ista potvrda za dobar rad stigla u okviru EU izveštaja o statusu procesa reformi. Kako procenjujete trenutni nivo harmonizacije u sektorima koje vi pokrivate?
OV: Pored toga što je Kancelarija za evropske integracije ispred Vlade Republike Srbije glavni koordinator procesa evropskih integracija sa obimnim spektrom nadležnosti, jedna od veoma značajnih aktivnosti je i pažljivo praćenje procesa usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije. Kancelarija je od svog osnivanja aktivno učestvovala u procesu pripreme zakonskih tekstova, a posebno nakon što joj je poveren zadatak da daje mišljenje na nacrte zakona i predloge određenih podzakonskih akata koje pripremaju nadležna ministarstva i regulatorna tela u odnosu na usklađenost ovih propisa sa relevantnim propisima EU. Kancelarija ovu aktivnost sprovodi detaljnom pravnom analizom dva metodološka instrumenta – Izjave o usklađenosti i Tabele usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije. Na osnovu podataka prikupljenih na ovaj način, možemo da ocenimo gde se Srbija nalazi na putu evropskih integracija imajući u vidu ostvarenje jedne od dve osnovne obaveze preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, a to je usklađivanje propisa. U okviru Grupe za energetiku, transport, transevropske mreže i elektronske komunikacije mi pratimo napredak ostvaren u ovim oblastima, a potom i pomažemo nadležnim državim organima i regulatornim telima da se postaraju da svi standardi budu ispunjeni blagovremeno. Nesumnjivo je načinjen napredak i u ovim oblastima i to je prepoznala i Evropska komisija. Verujem da su nadležni organi učinili značajan napor da uspešno sprovedu proces usklađivanja propisa. Ipak, ostalo je još dosta posla koji treba obaviti. Primera radi, reforma energetskog sektora je zadatak pun izazova i dalji napori su neophodni kako bi se taj proces doveo do kraja. Novi Zakon o energetici usvojen 2011. godine predstavlja prekretnicu u daljem procesu usklađivanja propisa u ovom sektoru. Još jedna značajna reforma nas očekuje usled obaveze usvajanja Trećeg energetskog paketa. Nadam se da će Srbija moći da pokaže sposobnost da u svoj pravni sistem uvede direktive i uredbe koje čine Treći paket, u vremenskom okviru koji je odredio Ministarski savet Energetske zajednice.
Serbia-energy.com: Srbija je jedna od potpisnica sporazuma o Energetskoj zajednici u Jugoistočnoj Evropi koji je istovremeno bio i prvi EU regionalni integracioni proces. Prema izveštajima EZ do sada je dosta postignuto na polju reformi ali takodje preostaje još dosta posla. Koji delovi energetskog sektora su u okviru projektovanih vremenskih planova
OV: Nažalost ministarstva i regulatorna tela Republike Srbije nadležna za sektor energetike nisu se u potpunosti pridržavala rokova određenih u Nacionalnom programu za integraciju (NPI). Ipak, ti projektovani vremenski okviri mogu da se posmatraju, kada je o energetici reč, i kao indikatori razvojnog potencijala energetskog sektora. Ne treba ih tumačiti kao cilj sam po sebi. Važnije je da propisi budu pravilno usklađeni i usvajani, a kasnije i da se primenjuju. Iako je određeni broj pravnih akata u ovoj oblasti usvojen „po proteku roka“ i to onog koji je dat od samih nadležnih institucija, a potom usvojen od strane Vlade kroz NPI, čini mi se da je uvek bolje insistirati na kvalitetu i primenljivosti samog pravnog akta. Ovo naravno ne znači da vremenski okvir aktivnosti treba da bude olako shvaćen. Uspešna reforma energetskog sektora je ona koje je sprovedena pre svega kvalitetno sa dugoročnim strateškim opredeljenjem. Kada je reč o obavezama preuzetim na osnovu Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, pored vremenskog okvira ustanovljenog samim Ugovorom rokovi koje odredi Ministarski savet su sastavni deo tih obaveza, i shodno tome neophodno je obratiti više pažnje na ovaj aspekt. Srbija je pokazala da ima kapacitete da prati razvoje u Energetskoj zajednici. Organi Energetske zajednice (EnZ) , prevashodno Sekretarijat kao administrativno telo, podstiču Srbiju da intenzivira usvajanje i primenu pravnih propisa iz tekovina same Energetske zajednice. Iskazana je zabrinutost oko implementacije direktiva o energetskoj efikasnosti imajući u vidu da Nacrt zakona o racionalnoj upotrebi energije, iako je dobio podršku Sekretarijata EnZ i EK, još uvek nije utvrđen kao Predlog od strane Vlade i prosleđen Skupštini. Srbija treba da preduzme još mera u cilju potpune implementacije pravnih tekovina u oblasti energetike i bilo kakva dalja odlaganja će nesumnjivo rezultirati u širokom spektru gubitaka.
Serbia-energy.com: Imajući u vidu oblasti delovanja Energetske Zajednice kao i projektovane vremenske okvire, koje su naše obaveze u pogledu liberalizacije tržišta za struju, gas i naftu? Koje su ključne tačke u reformskom procesu i koji su najveći izazovi u tom procesu, koje direktive tek treba da budu harmonizujemo sa našim regulativom?
OV: U odnosu na liberalizaciju tržišta električne energije i gasa, još jednom bih želela da pomenem da je Srbija usvojila novi Zakon o energetici relativno skoro u 2011.-oj godini. Imajući to u vidu, potpuna harmonizacija sa pravnim tekovinama Evropske unije tek treba da bude postignuta. Kao što se očekuje, treba usvojiti određeni broj podzakonskih akata kako bi se do kraja sprovele odredbe svih relevantnih direktiva i uredbi Evropske unije. Sa usvajanjem podzakonskih akata moći ćemo bolje da ocenimo ukupni proces harmonizacije. Novi Zakon o energetici usklađivan je sa Drugim paketm propisa iz oblasti električne energije i gasa, ipak da bi postigla punu liberalizaciju tržišta Srbija mora da sprovede kraju svoju zakonodavnu reformu na temeljan i efektivan način. Kao što sam spomenula ranije u razgovoru, obaveza da usvojimo direktive i uredbe koje čine Treći paket je ispred nas, iako su one uzete u obzir prilikom izrade nacrta novog Zakona o energetici. To nije bila obaveza u vreme izrade nacrta ali je predlagač i tada mogao razumno da oceni da još jedna velika reforma predstoji, tako da je postavio temelj za dalje aktivnosti u ovoj oblasti. Interno tržište gasa i električne energije, kao i regionalna tržišta, otvaraju se postepeno i Srbija je na putu liberalizacije. Ovlašćenja Agencije za energetiku u skladu sa odredbama novog Zakona o energetici usklađena su sa Drugim paketom, pa čak i sa Trećim paketom. Uz potpunu implementaciju ovih odredbi Srbija će obezbediti dobru reformu tarifnog sistema što je još jedan aspekt potpuno funkcionalnih tržišta električne energije i gasa. Metodologija određivanja cena i tarifni sistem bili su usklađeni sa propisima Evropske unije i prema Zakonu o energetici iz 2004. godine da bi bili sprovedeni 2008. godine, uprkos tome regulisane cene još uvek ne odražavaju opravdane troškove. Pravno i računovodstveno razdvajanje operatora sistema koji je deo horizontalno i vertikalno povezanih preduzeća je takođe relevantno pitanje i ova preduzeća treba da prođu kroz dalja restruktuiranja kako bi postigla punu pravnu i računovodstvenu nezavisnost.
Sa druge strane, naftni sektor je pomalo specifičan u poređenju sa drugim energetskim sektorima zbog pojedinih osobina nafte kao energenta. Energetska zajednica, kada ocenjuje ukupno stanje naftnog tržišta u Srbiji i drugim državama ugovornim stranama, opisuje ga kao veoma zavisno od uvoza ali relativno otvoreno i konkurentno, za šta i ja verujem da oslikava trenutno stanje na ovom tržištu.
Serbia-energy.com: Regionalna energetska saradnja je jedna od ključnih ciljeva Energetske Zajednice, modernizacija energetskih postrojenja radi sigurnosti snadbevanja. Koliko smo daleko odmakli u ovom procesu?
OV: Sigurnost snabdevanja je jedan od osnovnih ciljeva razvoja energetskog sektora u Evropskoj uniji pa samim tim i u EnZ, kao i u svakoj pojedinačnoj zemlji potpisnici Ugovora o osnivanju EnZ. Ta sigurnost ne može da postoji bez saradnje i solidarnosti između država. Regionalna saradnja posebno je značajna za Republiku Srbiju, ne samo zbog njenog članstva u Energetskoj zajednici već i zbog koristi koje može imati njen energetski sektor. Srbija je pokazala posvećenost i interesovanje za promociju regionalne saradnje u tom sektoru i inicirala je određene aktivnosti u ovom pravcu i, čak, podnela predlog za izradu regionalne strategije pod okriljem Energetske zajednice. Time je jasno pokazala predanost ovom procesu. Rekla bih da ima još prostora za jačanje regionalne saradnje u Jugoistočnoj Evropi uprkos činjenici, da su i same države regiona nesumnjivo shvatile njen značaj i nužnost. Sa novim pristupom baziranim na strategiji i uloženim naporom za jačanjem regionalne saradnje u JIE, dalji razvoj i privlačenje investicija u energetski sektor razumno je očekivati.
Serbia-energy.com: Promocija obnovljivih izvora energije i ekološke mere I projekti su takodje deo EU energetskog regionalnog procesa. Postoji dosta projekata obnovljivih izvora enerije u različitim fazama razvoja, uprsko tome postoje neke prepreke na ovim projektima da bi ovi projekti proizveli prve kilovate zelene energije. Naši proizvodni kapaciteti za proizvodnju struje, termoelektrane na ugalj u sastavu Elektroprivrede Srbije su do sada realizovale nekoliko značajnih ekoloških projekata. Termoelektrane Nikola Tesla (TENT) koje proizvode više od 50% srpske struje upravo počinju veliki ekološki projekat odsumporavanja, istim tempom se planira do 2017 godine. Da li smo na dobrom putu I da li pravom brzinom uvodimo zelene kilovate u sistem, da li su ekološke mere i projekti na kojima se radi u skladu sa obavezama i EU standardima?
OV: Mislim da smo u proteklih nekoliko godina počeli da spoznajemo značaj i prednosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Evropska unija je posvetila svoje aktivnosti promociji obnovljive energije i smanjenju emisije gasova koji proizvode efekat staklene bašte. Udeo energije proizvedene iz obnovljivih izvora povećao se u državama- članicama i nova direktiva o obnovljivim izvorima energije određuje obavezne nacionalne ciljeve koje treba postići do 2020. godine. Pravne tekovine EU u oblasti obnovljivih izvora energije su relativno novijeg datuma i čak i države članice moraju da ulože napor da bi postigle svoje nacionalne ciljeve, u čemu neke države postižu više uspeha, dok druge još uvek traže način kako da ispune svoje obaveze. Sudeći po različitim sprovedenim procenama i studijama Srbija ima značajan potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Nije potrebno posebno naglašavati da je potencijal Srbije u velikoj meri neiskorišćen. Ipak, povećanje udela energije proizvedene iz obnovljivih izvora u odnosu na ukupnu proizvedenu energiju nije lak zadatak. Jedan od najvećih izazova jesu visoki inicijalni troškovi. Novi Zakon o energetici daje pravni osnov za državu da subvencioniše i na drugi način pomaže proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Uprkos svim podsticajima, privlačenje investicija u ovaj sektor ostaje izazov. Srbija je uvela glavne odredbe direktive o promociji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora iz 2001. godine i direktive o promociji upotrebe biogoriva iz 2003. godine usvajanjem novog Zakona o energetici. Koliko će se uspešno sprovode navedene odredbe ostaje da vidimo. S druge strane, Ministarski savet EnZ formirao je radnu grupu sa mandatom da ispita mogućnost usvajanja nove direktive o obnovljivim izvorima iz 2009. godine, u državama ugovornim stranama. Imajući ovo u vidu treba očekivati obavezu preduzimanja daljih mera u ovoj oblasti.
Izvor Serbia-energy.com