Potrošnja električne energije u Rumuniji smanjena je za 4% u prvih osam meseci 2026. godine, dok je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora porasla, a spoljnotrgovinski bilans električne energije zemlje poboljšan, prema podacima koje je objavio Nacionalni institut za statistiku.
Ukupna potrošnja električne energije od januara do avgusta iznosila je 32,02 TWh, što je manje nego u istom periodu 2025. godine.
Pad je bio posebno izražen u sektoru domaćinstava, gde je potrošnja električne energije smanjena za 11,3%, na 7,09 TWh.
Potrošnja električne energije u industriji bila je otpornija, uz pad od 1,6%, na 24,71 TWh. Potrošnja električne energije za javnu rasvetu smanjena je za 14,2%, na približno 218,5 GWh.
Ovi podaci ukazuju na slabljenje ukupne potrošnje, ali ne i na ujednačen pad u svim kategorijama potrošača.
Proizvodnja električne energije kretala se u suprotnom smeru.
Rumunija je proizvela 34,34 TWh električne energije, što predstavlja međugodišnji rast od 3,1%, zahvaljujući većoj proizvodnji iz hidroelektrana, vetroelektrana i solarnih elektrana.
Proizvodnja hidroelektrana povećana je za 13,5%, na 9,17 TWh, dok je proizvodnja električne energije iz vetra porasla za 9%, na 4,10 TWh.
Najveći rast zabeležen je u solarnoj energiji, uključujući proizvodnju iz instalacija kupaca-proizvođača (prozjumera), gde je proizvodnja skočila za 47,9%, na 5,17 TWh.
Ovaj rast ukazuje na sve značajniji doprinos distribuiranih solarnih sistema i velikih solarnih elektrana ukupnom elektroenergetskom bilansu Rumunije.
Tradicionalni izvori proizvodnje zabeležili su slabije rezultate.
Proizvodnja iz termoelektrana smanjena je za 5,1%, na 10,34 TWh, dok je proizvodnja nuklearne elektrane Černavoda pala za 21,5%, na 5,56 TWh.
Promena strukture proizvodnje odrazila se i na prekograničnu trgovinu električnom energijom.
Izvoz električne energije iz Rumunije povećan je za 12,4%, na 10,51 TWh, dok je uvoz smanjen za 6,3%, na 11,82 TWh.
Razlika između uvoza i izvoza smanjena je na približno 1,31 TWh, iako je Rumunija tokom osmomesečnog perioda i dalje ostala neto uvoznik električne energije.
Domaća proizvodnja primarne energije takođe je oslabila, uz pad od 4,2%. Proizvodnja uglja smanjena je za 17%, proizvodnja sirove nafte za 6,9%, dok je proizvodnja prirodnog gasa zabeležila blagi pad od 0,4%.
Podaci ukazuju na promenu energetskog bilansa, u kojem proizvodnja iz obnovljivih izvora ima sve značajniju ulogu, dok domaća proizvodnja konvencionalnih energenata ostaje pod pritiskom.
Za investitore i snabdevače električnom energijom, ključno pitanje jeste u kojoj meri dodatna proizvodnja iz obnovljivih izvora može biti dostupna tokom sati visoke potrošnje i visokih tržišnih cena, umesto da bude koncentrisana u periodima obilne solarne proizvodnje.
Poboljšanje spoljnotrgovinskog bilansa električne energije Rumunije ukazuje na napredak, ali će dalje uključivanje obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem zahtevati kontinuirana ulaganja u prenosnu mrežu, fleksibilnost sistema i skladištenje energije, kako bi se upravljalo sve promenljivijom proizvodnjom.





