Prekogranični tokovi električne energije širom Jugoistočne Evrope značajno su porasli tokom kalendarske nedelje 13, što odražava rastuću međuzavisnost tržišta u regionu i promene u odnosu ponude i potražnje.
Ukupan neto uvoz povećan je za 27,91%, pri čemu je više tržišta pojačalo oslanjanje na spoljne izvore snabdevanja. Mađarska je zabeležila rast neto uvoza od 40,86%, dok je Hrvatska porasla za 33,66%, što ukazuje na zategnutije domaće bilanse.
Italija je ostala najveći uvoznik sa značajnom razlikom u odnosu na ostale, potvrđujući svoj strukturni deficit i ključnu ulogu u formiranju regionalnih cena. Uprkos rastu proizvodnje iz obnovljivih izvora, Italija i dalje u velikoj meri zavisi od uvoza kako bi zadovoljila potražnju.
Na strani izvoza, nekoliko tržišta smanjilo je svoje neto izvozne pozicije. Grčka je smanjila izvoz za 25,05%, Rumunija za 67,27%, a Bugarska za 34,47%, što odražava zategnutije domaće bilanse i povećanu unutrašnju potražnju.
Turska je takođe smanjila izvoznu poziciju za 18,51%, jer je rast domaće potrošnje ograničio raspoložive viškove energije.
Srbija se izdvojila značajnim smanjenjem neto uvoza od 76,93%, približavajući se uravnoteženoj poziciji. Ova promena odražava poboljšanu domaću proizvodnju, posebno iz obnovljivih izvora i hidroenergije.
Povećanje prekograničnih tokova naglašava značaj međusobnih interkonekcija u balansiranju SEE sistema. Ipak, zagušenja na ključnim prenosnim koridorima i dalje ograničavaju efikasnost ovih tokova, doprinoseći razlikama u cenama između tržišta.
Sa stanovišta trgovine, intenziviranje prekograničnih tokova stvara prilike za arbitražu, ali istovremeno uvodi dodatnu kompleksnost povezanu sa ograničenjima prenosnih kapaciteta i njihovom alokacijom.






