Širom Evrope beleže se rekordno niski vodostaji. Reke su se povukle, izranjaju stari brodovi, drevni mostovi, pa i zaboravljene poruke u koritima reka zapisane tokom sušnih vremena vekovima ranije. Ni Srbija nije izuzetak, pa tako zbog suša i značajno smanjenog nivoa reka, naša zemlja samo iz Hidroelektrane Đerdap na dnevnom niovu gubi na izvozu 3,2 miliona evra potencijalne zarade.
Hidroelektrane učestvuju sa 30 odsto u ukupnoj proizvodnji struje. HE Đerdap 1, koja je prošle godine proizvela 46 odsto ukupne proizvedene energije u HE, ovog avgusta stvara 6.000 megavat sati (MWH) dnevno što je oko 50 odsto manje od proseka za ovo doba godine. Kada se ova brojka pomnoži sa prosečnom cenom kilovat sati na tržištu u proteklih sedam dana, a to je 536,69 evra, dolazimo do 3.220.140 evra.
Umesto razmišljanja o izvozu ili efiksnijoj preraspodeli proizvedenog, Srbija je prinuđena da uvozi struju. Dnevni minus izazvan sušom je prema rečima Miodraga Vulića, direktora Sektora za dispečersko planiranje i upravljanje proizvodnjom u „Elektroprivredi Srbije“ 9.000 do 10.000 megavat časova dnevno, odnosno između 4,8 i 5,3 miliona evra po prosečnoj cenama iz tekuće nedelje.
Cena električne energije – pitanje od trilion dolara
Sume koje se izdvajaju za uvoz mogu u budućnosti lako da budu i veće. To su i realna očekivanja jer cene električne energije koje u najvećoj meri zavise od gasa svakodnevno rastu. Koliko će ići visoko je pitanje na koje teško dati precizan odgovor.