Firma “Energoobnova” prva je u Srbiji, u selu Dragačica nadomak Čačka, izgradila ekološku mini termoelektranu na biomasu, u koju je uložila oko 200.000 EUR. Digestor kapaciteta 600 m3 i nominalne snage 70-75 kW, koristiće uglavnom kukuruznu silažu. Mini termoelektrana još nije počela da radi, a njeno stavljanje u funkciju očekuje se za dva do tri meseca. Osim kukuruzne silaže, ovakva termoelektrana može da koristi sve vrste stajnjaka (od ovaca, svinja, goveda, kokoški), zatim grašak, ječam, korov i travu, kao i kućni otpad.
Osim osnovnog izlaza iz sistema (struje i toplotne energije), termoelektrana kao nus proizvod daje i 400.000 litara zemlje za cveće i oko 1.000.000 litara tečnosti za đubrenje njiva. Postrojenje se sastoji od skladišta, dela za biogas i dela za električnu energiju i nema štetnih karakteristika.
Godišnja proizvodnja električne energije termoelektrane u Dragačici je 560.000 kW. Kada se ta cifra pomnoži sa cenom od 0,16 EUR, koliko je u određeno Uredbom Vlade Srbije, prihod je termoelektrane je 89.600 EUR. Prema računici firme “Elektroobnova”, rashodi bi se pokrivali ostavreivanjem dobiti od nus proizvoda termoelktrane.
Cena biomase iznosi 25 EUR za tonu silaže, doterane na vagu. Zarada poljoprivrednih proizvođača bi u tom slučaju bila 1.200 EUR po hektaru kukuruzne silaže. Zbog kraćeg vegetativnog perioda moguće je raditi dve setve godišnje- kukuruz, pa stočni grašak ili ječam, jer su obe kulture pogodne za biomasu.
Inovativnim pristupom projektovanju i gradnji male termoelektrane otvara se mogućnost da u svakom selu u Srbiji bude sagrađeno po jedno ili više ovakvih postrojenja, posebno što je za izgradnju potrebno svega 50 ari zemljišta.
INOVATIVNOST
Inovativnost mini termoelektrane se ogleda u tome što se po prvi put u Srbiji biomasa (kukuruzno travnata silaža, otpad mlekarske proizvodnje) koristi za proizvodnju biogasa, a potom električne i toplotne energije. Do sada su ovi biološki otpaci zagađivali okolinu, a silaža se koristila jedino za ishranu goveda. Inovativnim pristupom projektovanju i gradnji male termoelektrane otvara se mogućnost da u svakom selu u Srbiji bude sagrađeno po jedno ili više ovakvih postrojenja.
Mali poljoprivredni proizvođači postaju proizvođači električne energije, a stajnak, trava, kukuruzna silaža i kućni otpad sirovina za visokoprofitabilan proizvod- električnu energiju, koju Vlada trenutno plaća 0.16 EUR/kWh.
Takođe, projekat rešava problem korišćenja stajnjaka, travnatog otpada (korova) i trulog otpada iz proizvodnje hrane, a da pri tome nema emisije CO2. Stvara se kultura u radu sa biomasama i mogućnost unapređenja sela u centralnoj Srbiji.
U izgradnju je uloženo oko 200.000 EUR, a računica kaže da je cena termoelektrane po kilovatu oko 3.000 EUR.
Očekuje se da elektrana bude puštena u rad u narednim mesecima, kako bi se smanjili troškovi pokretanja proizvodnje. Naime, tehnilogija puštanja u rad elektrane zahteva ulivanje 500.000 litara vode u bazen. Kapacitet izvora firme “Energoobnova” je 25.000 litara, dakle neophodno je 25 dana da bi se napunila kaca. Pri tom je 500.000 litara vode potrebno zagrejati sa 8 na 38 stepeni. S obzirom na energiju i troškove, “Elektroobnova” je odlučila da sačeka toplije dane i elektranu pokrene u narednih dva meseca.
Opis termoelektrane
Tremoelektrana je tehnološki vrlo jednostavno rešenje: ima skladišni deo, deo za proizvodnju biogasa i deo za proizvodnju električne energije. Izduvni gasovi imaju temperaturu od oko 500 stepeni što se sistemom prostog toplovoda može upotrebiti za grejanje etnosela koje domaćin pravi na stotinak metara od postrojenja. Po tehnologiji, predviđen je period od 120 dana od punjenja do prve struje. Sav gas koji se proizvede ide u potrošnju, a gasni motor je proizvod firme “Skania”.
Reč je o modularnom tipu termoelektrane, sa jednim digestorom i jednim motorom, čija se snaga vrlo lako može povećati, dodavanjem motora i digestora. Može se napraviti i termoelektrana od 20 kW, pri čemu treba imati u vidu da sa opadanjem snage elektrane raste cena po kilovatu.
Opis rada termoelektrane
Proces anaerobne fermetntacije bilja ili druge organske materije počinje tako što se u vodu dodaju nosači bakterija i stvara se bakterijsko jezgro. Voda mora da se zagreje na temperaturu od 38 stepeni, jer će na nižoj temperaturi uginuti. Proces anaerobne fermentacije u kaci termoelektrane identičan je procesu koji se odvija u buragu (deo želuca) krave. To je zapravo degradacija suve mase, a u procesu se koriste iste bakterije. One se dobijaju iz samlevenih buraga goveda. Bakterije se upumpaju u bazen sa vodom postrojenja gde počinju da se razmnožavaju na 38 stepeni. Pri tom ne postoji mogućnost da u sistem uđu druge bakterije jer je reč o strogo kontrolisanim uslovima u kojima mogu da opstanu samo anareobne bakterije (s obzirom na to da nema kiseonika), jer aerobne uginu čim uđu u kacu. Zatim se izvrši selekcija bakterijskog jezgra, uz pomoć određene kiselosti, tj. zadavanja ph vrednosti, u skladu sa potrebnim anaerobnim bakterijama, te se hemijskim procesom eliminišu sve one nepotrebne. Kaca je dihtovana i zatvorena gumenom membranom, a pod vodu se upumpava hrana. Kada se bakterije razlože do potrebnog nivoa, počinje ubacivanje hrane i bakterije u roku od 40 dana počinju da proizvode metan. Kada se uspostavi neophodna metanska količina, priključuje se motogenerator, koji radi kao motor na prirodni gas, s tim što u njegovim izduvnim gasovima nema štetnih materija. Motor zapravo izbacuje vodenu paru i ugljen dioksid koji nije posledica novostovrene vrednosti već je transformacija iz biljke. Dakle, nema nastanka novog C02, jer bi se on u prirodu u svakom slučaju otpustio iz biljaka.
Kapacitet iskorišćenja motora pri proizvodnji struje je oko 32-33%, ali je jedan od proizvoda i toplotna energija, a temperatura izduvnih gasova na auspuhu je oko 500 stepeni. Ti vreli izduvni gasovi se potom koriste i sprovode za zagrevanje staklenika, etnosela.
Za proizvodnju struje u termoelektrani na biomasu efektnija je silaža, jer tona stajnjaka daje 40 kubika gasa, a tona silaže 200 kubika gasa.
DRUŠTVENA KORISNOST
Mini termoelktrana otvorena je u jednoj maloj zajednici (selo Goračići kod Guče), što je u znatnoj meri unapredilo to selo koje polako “umire”. Projekat ima koristan ekološki karakter jer sprečava dalje zagađenje okoline, a pri tome se maksimalno drži smernica Kjoto protokola.
Obnovljivi resursi (trava, kukuruzna silaža, stajnjak, surutka) postaju značajan energetski resurs u prvoj fazi ka stvaranju energetski nezavisnog sela. Ovim rešenjem otvara se mogućnost za princip “jedno selo-jedna elektrana”.
Projekat daje značajan primer ostalim sitnim poljoprivrednim proizvođačima u kom pravcu se treba razvijati i razvija javnu svest o potrebi korištenja obnovljivih izvora energije.
Na primeru prve termolektrane na biomasu će se obučiti mnogi budući vlasnici ovakvih postrojenja s obzirom na to je u planu formiranje škole za obnovljive izvore energije (biotehnologije) u neposrednoj blizini prve termoelktrane.
FINANSIJSKI POTENCIJAL
U izgradnju elektrane uloženo je oko 200.000 EUR, od čega je 25.000 obezbeđeno iz kredita Fonda za razvoj, a ostalo je finansirano sopstvenim sredstvima investitora. Prema podacima firme “Energoobnova”, cena ovakvog objekta na svetskom tržištu je od 660.000 do 1 mil EUR. Projektom je predviđeno da se obradom 30 ha zemlje podmire potrebe u biomasi za jednogodišnji rad elektrane.
Godišnja dobit ove elektrane, uz maksimalno umanjenu prihodnu stranu, a uvećanu rashodnu stranu bila bi 80.000 EUR što po 1 ha obrađenog zemljišta daje 2.700 EUR dobiti, a mi do danas u Srbiji nemamo takve primere, ili su retki. Električna energija se otkupljuje po ceni od 0.16 EUR po kWh, a u skladu sa zakonom i ugovorom na 12 godina.
Toplota se koristi za grejanje sopstvenog etno naselja i zagrevanja plastenika i sušara za voće. Čvrsti i tečni stajnjak koji ostaju kao nus produkt koriste se kao visokokvalitetno organsko hranivo u organskoj proizvodnji hrane, a time umanjuje upotreba NPK đubriva. Dodatna prednost je što se tako mala postrojenja mogu izgraditi po znatno manjoj ceni u odnsu na konkurenciju, sa istim tehničkim karatneristikama.
Feed in tarife
Usvajanjem zakona o “feed in” tarifama, država se obavezala na otkup alternativne energije do 2012. godine. Za 1 kWh država plaća 16 evrocenti. Mini elektrana firme “Energoobnova” za godinu dana može da proizvede 6.000 kwh, tako da je projektovani prihod na godišnjem nivou, samo od električne energije, 96.000 EUR. Nemačka ima oko 6.000 ovakvih elektrana, Austrija oko 1.200, Mađarska 200, dok Srbija ima potencijal od oko 12,5 miliona tona biomase, najvećim delom u poljoprivredi. Do kraja 2012. godine u planu je da se na ovaj način proizvodi za 7,7% više električne energije, što bi bilo dovoljno za oko 175.000 domaćinstava.
Biomasa
Cena biomase iznosi 25 EUR za tonu silaže doterano na vagu. Zarada poljoprivrednih proizvođača bi u tom slučaju bila 1.200 EUR po hektaru kukuruzne silaže. Zbog kraćeg vegetativnog perioda u ovom kraju moguće je raditi dve setve godišnje, kukuruz pa stočni grašak ili ječam. Obe kulture se mogu koristiti za biomasu
Osim što je izgradila prvu termoelketranu na biogas, firma “Energoobnova” planira da pokrene izgradnju ovakvih objekata širom Srbije gde bi za sve zainteresovane investitore mogla da uradi porojekat po principu “ključ u ruke”.
Za izgradnju mini termoelektrane po ugledu na prvu u Dragačici neophodno je da investitor obezbedi sledeće:
Lokacija
– Zemljište površine od 50 ari,
– Prilazne puteve,
– Vodu od 2.000 litara dnevno,
– Trafo stanicu i dalekovod snage 100KW na udaljenosti ne većoj od 300metara
– Telefonski priključak ili signal za mobilni telefon.
Građevinski objekti
Za proizvodnju električne energije iz elektrane na biogas jačine 70 KW neophodni su sledeći građevinski objekti:
– Betonsko skladište silaže za jednogodišnji rod elektrane dimenzije 50x12x3 metra.
– Betonski digestor dimenzije O12x5 metara visine
– Betonsko skladište gotovog supstrata (budući novi digestor za dupliranje kapaciteta) dimenzije O 12×5 metara visine.
– Komodna soba i prostorija za smeštaj generatora površine 50 m2
Oprema- male elektrane na biogas po propisima elektroprivrede Srbije imaju sledeću opremu i to:
– Standardne opreme digestora
– Prateća oprema za manipulaciju
– Vaga do 10 tona opciono
– Traktor sa utovarnom kašikom napred
Za sve objekte i potrebnu opremu, dokumentaciju, izgradnju objekata i isporuku opreme za elektrane na biogas jačine 70 kW na sat “Energoobnova” , nudi 200.000 EUR-a po principu “ključ u ruke”. Garantovani rok ugrađenu opremu je 2 godine od dana predaje objekta investitoru. Radni vek trajanja opreme je najmanje 30 godina.
Tržište nabavne sirovine
Sirovine potrebne za rad elektrane na biogas obezbeđuju iz domaćih izvora tj. neposrednog okruženja elektrane. Za kontinurani rad elektrane potrebno je zemljište u površini oko 30 hektara, bilo u vlasništvu investitora, bilo u vlasništvu drugih vlasnika sa kojima se zaključuju ugovori o proizvodnji i isporuci sirovine.
Na svakom hektaru zemljišta potrebno je godišnje obezbediti proizvodnju od najmanje 50 tona zelene mase tj. 1.500 tona zelene mase koliko je potrebno sirovina. Godišnji prinosi pojedinih vrsta sirovina po 1 hektaru:
– Prinos po hektaru zelene mase kukuruza je 50-70 tona godišnje
– Prinos po hektaru zelene mase kombinacija stočnog graška i ječam je od 30-60 tona godišnje u uslovima kada se ovaj usev gaji kao druga kultura posle kukuruza.
– Prinos po hektaru sudanske trave je 80 tona u tri otkosa godišnje
Poljoprivredni proizvođač koji ima 50 hektara zemljišta, godišnje može da zaradi 35.000 EUR. Naime, tona silaže plaća se godinu dana unaperd i iznosi 25 EUR po toni silaže. Jedan hektar daje minimalno 50 tona, a maksimalno 80 tona. Dakle, 50 tona po hektaru puta 25 EUR je 1250 EUR po hektaru, odnosno 75.000 EUR za 50 hektara, Prema računici firme “Energoobnova” poljoprivrednike ta proizvodnja maksimalno košta 35.000 EUR, jer je cena setve i obrade po hektaru je 500 EUR.
Planirana ulazna cena sirovina obezbeđuju znatno veću zaradu proizvođačima-koperantima nego gajenje bilo koje druge kulture na svome zemljištu.
Analiza tržišta prodaje
Osnovni proizvod elektrane na biogas je proizvodnja električne energije . Godišnja proizvodnja električne energije elektrane od 70 kW na sat je 70×8.000 sati godišnje=560.000 kW X 0,16 EUR=89,600 EUR-a. Cena električne energije od 0,16 evrocentii po kW je određena uredbama Vlade Srbije. Ovim uredbama je takođe obezbeđeno tržište prodaje za narednih 12 godina, te proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora po tom pitanju nemaju nikakvih problema.
Nus proizvodi Osim osnovnog proizvoda električne energije, mini termoelektrane imaju i sporedne proizvode a to su:
Toplotna energija
Humus ostatak silazne mase
Tečni stajnjak (ličat) koji nastaje kao product ovog procesa
Svaki od ovih pratećih proizvoda vlasniku elektrane donosi dopunske prihode i to:
– Toplotna energija koja nastaje prilikom procesa proizvodnje električne energije je za 30% veća od količine električne energije. O d ove količine toplotne energije 30% iste se koristi u procesu proizvodnje digestora, a ostatak od oko 50 kW na čas vlasnik elektrane treba da utroši i preda drugim korisnicima, bilo za zagrevanje stanova, hala , plastenika ili za zagrevanje vode u bazenima i na taj način obezbedi prihod od najmanje 10.000 EUR-a.
– Humus ostaje kao nuz proizvod silaže u količini od 400 m3 tj. količini 1m3=1000 litara što iznosi 400.000 litara godišnje. Tržište za prodaju humusa u zemlji postoji jer se isti uvozi iz inostranstva za potrebe povrtara i cvećara koji se bave proizvodnjom u staklenicima i plastenicima. Uvezeni humus se prodaje po ceni od 0,21 EUR po litru. Ovako dobijen humus može se prodavati po ceni od 0,05 EUR-a po litru što vlasniku elektrane donosi prihod od 400.000 litara x 0,05 EUR-a = 20.000 EUR.
– Tečni stajnjak (ličat) koji nastaje kao produkt ovog procesa iznosi 600.000 litara godišnje i koristi se kao zamena veštačkog đubriva njiva na kojima se proizvodi silaža. Ovako đubrenje zemljišta može vlasniku da omogući dobijanje certifikata organskog proizvođača hrane što će u budućnosti biti veoma značajno. Vrednost tečnog stajnjaka (ličat) je najmanje 10.000 EUR-a godišnje.
Termoelktrana od 70 kW se, po proračunima “Energoobnove”, isplati za oko 3 godine. Dodatni potencijal otvoriće se sa mogućnošću izvoza zelene energije u inostranstvo.
Organizacija rada i potrebni kadrovi
Organizacija rada u ovakvim elektranama je veoma jednostavna jer je proizvodnja električne nergije potpuno automatizovana. za rad ovakvih elektrana potreban je 1 radnik SS spreme koji će puniti jednom dnevno betonski digestor i obavljati druge neophodne poslove.
Bruto plata sa doprinosima ovog radnika biće 1.000 EUR-a mesečno, odnosno 12.000 EUR godišnje.
Svi ostali troškovi telefona, vode i ostali administrativni troškovi iznose 500 EUR-a mesečno, odnosno 6.000 EUR-a godišnje.
Prihodi i rashodi
Na osnovu napred datih podataka dolazi se do ukupnih godišnjih prihoda i rashoda:
Prihodi
– Proizvodnja električne energije 89.600 EUR
– Toplotna energija 10.000 EUR
– Prodaja humusa 20.000 EUR
– Prodaja tečnog stajnaka (ličata) 10.000 EUR
Ukupni prihodi: 129.000 EUR
Rashodi
– Vrednost nabavke sirovine 37.500 EUR
– Plata radnika 12.000 EUR
– Ostali troškovi 6.000 EUR
Ukupni rashodi: 55.500 EUR
Dobit – Bruto dobit 73.500 EUR
– Porez na dobit 10% 7.350 EUR
Neto dobit: 66.150 EUR-a
Ukoliko se posao obavlja u domacinstvu dobit je dosta veća od 90.000 EUR godišnje
Izvori finansiranja i potrebna finansijska sredstva
Konkrentnu analizu finasiranja je teško dati jer će svaki investitor prema svojim mogućnostima obezbeđivati različite izvore finansiranja: sopstvena sredstva, krediti domaći ili inostrani, Itd.
Za ovu investiciju potrebno obezbediti sledeća sredstva
– Građevinski objekti i oprema 200.000 EUR
– Troškovi nabavke sirovine 37.500 EUR
– UKUPNO: 237.500EUR
Ako se uzme predpostavka da se ova sva sredstva obezbede iz kredita uz kamatu od 5% godišnje ova investicija se isplati u roku kraćem od 5 godina.
Izvor Elektroenergetika.info