Bosna i Hercegovina (BiH) i Hrvatska približavaju se finalizaciji međudržavnog sporazuma koji će omogućiti izgradnju Južne gasne interkonekcije, a potpisivanje se očekuje u naredna dva do tri meseca. Sporazum je ključni preduslov za pokretanje projekta, koji ima za cilj povezivanje gasnih mreža obe zemlje putem nove cevovodne trase koja će prolaziti kroz Posušje i Zagvozd do postojeće hrvatske mreže.
Sporazum je planiran za potpisivanje u aprilu u Dubrovniku, na nivou Vijeća ministara BiH i vlade Hrvatske. Krajnji rok za završetak projekta je kraj 2027. godine, a dinamiku određuje predstojeća zabrana uvoza ruskih fosilnih goriva od strane EU. Trenutno, BiH u potpunosti zavisi od ruskog gasa, što interkonekciju čini strateški važnom.
Istovremeno, pripremaju se izmene Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji, koji je prošle godine usvojio Parlament Federacije BiH. Originalni zakon dodeljivao je realizaciju projekta sarajevskom BH Gas-u, što je bilo supravno stavu HDZ-a BiH. Nakon medijacije Ambasade SAD-a, postignut je politički kompromis kojim je projekat poveren privatnoj američkoj kompaniji, čime je uklonjena kontrola domaće politike.
Projekat je planiran da se razvija po koncesionom modelu, uz podršku postojećeg zakonodavstva u Federaciji BiH (FBiH). Kako bi se osigurala finansijska održivost, vlasti razmatraju i izgradnju tri gasne termoelektrane, tvrdeći da bi troškovi cevovoda inače pali na kućanstva zbog ograničene potražnje za gasom. Planovi uključuju novu elektranu u Mostaru i pretvaranje termoelektrana na ugalj u Kakanju i Tuzli, sa ukupnim instalisanim kapacitetom od oko 1.200 MW. Američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy i Bechtel izrazile su direktno interesovanje za ove energetske projekte.
