U 2. nedelji 2025. godine, cene električne energije na tržištu jugoistočne Evrope (JIE) opale su usled smanjene potražnje za električnom energijom i nižih cena gasa. Svi tržišta JIE zabeležila su pad cena električne energije, osim Turske. Srbija i Italija su zabeležile najveći pad procenta cena, sa smanjenjem od -10,10% i -6,61%, redom. Grčka i Bugarska su takođe zabeležile smanjenje od -5,19% i -4,32%, redom.
U Centralnoj Evropi, cene električne energije su tokom 2. nedelje januara 2025. godine pokazale mešovite trendove, jer su cene gasa, proizvodnja vetroenergije i potražnja varirali na glavnim tržištima električne energije u Evropi. Dok su opadajuće cene gasa i povećana proizvodnja vetroenergije smanjile cene na nekim tržištima, porast potražnje doveo je do rasta cena na drugima. Uprkos tim fluktuacijama, nedeljne cene električne energije na većini evropskih tržišta ostale su iznad 100 €/MWh. Ipak, Nemačka i Francuska su zabeležile pad cena ispod ove granice. U Centralnoj Evropi, cene su se kretale između 90 € i 124 €/MWh, pri čemu je Švajcarska bila najskuplje tržište u Centralnoj Evropi sa cenom od 123,51 €/MWh, što je povećanje od 4,83% u odnosu na 1. nedelju 2025. godine. Slovačka je bila sledeća sa cenom od 116,03 €/MWh. Francuska je imala najnižu cenu sa 89,65 €/MWh, smanjenjem od -0,54% u odnosu na prethodnu nedelju, jer je proizvodnja iz nuklearnih izvora porasla.
Na celoj teritoriji Evrope, nedeljni proseci cena u 2. nedelji januara kretali su se oko 109 €/MWh, a cene su se kretale od 89,65 €/MWh u Francuskoj do 131,11 €/MWh u Italiji. Na Iberskom poluostrvu (MIBEL), cene su oštro pale, dosegnuvši 85,91 €/MWh u Portugalu i 85,19 €/MWh u Španiji, što je pad od -24,86% i -25,19%, redom. U južnoj Evropi, sve zemlje JIE, osim Turske, imale su cene iznad 100 €/MWh, koje su se kretale između 68 € i 131 €/MWh. Turska je imala najniži nedeljni prosek sa 68,46 €/MWh, a sledeća je bila Hrvatska sa drugim najnižim cenama na tržištu JIE, 114,28 €/MWh. Italija je imala najvišu prosečnu cenu u JIE sa 131,11 €/MWh, mada je to bilo smanjenje od -6,61% u odnosu na prethodnu nedelju. Grčka je bila druga na listi najskupljih tržišta JIE sa prosečnom cenom od 120,21 €/MWh.
Tokom 2. nedelje januara 2025. godine, potražnja za električnom energijom u JIE regionu opala je za -1,70%, ukupno dosegnuvši 16.530,64 GWh, jer su temperature bile umerene tokom većeg dela nedelje, mada je bilo hladnih talasa u ranim jutarnjim časovima. Rumunija je zabeležila najveći pad u potražnji (-10,64%), nakon čega su Italija (-5,66%) i Srbija (-5,28%) zabeležile pad. Mađarska i Hrvatska su imale manji pad potražnje od -4,82% i -1,38%, redom. Nasuprot tome, Bugarska, Turska i Grčka su zabeležile povećanje potražnje, pri čemu je Bugarska porasla za 6,56%, Turska za 2,89%, a Grčka za 1,93%.
Proizvodnja obnovljivih izvora energije u regionu JIE pala je za -2,2% u 2. nedelji 2025. godine, dostigavši 2.356,83 GWh. Proizvodnja vetroenergije opala je za -5,1%, dosegnuvši 1.722,22 GWh, usled slabih vetrova u Italiji, Hrvatskoj i Rumuniji, koje su zabeležile pad od -18,1%, -38,5% i -28,0%, redom. S druge strane, proizvodnja solarne energije porasla je za 6,6%, dostigavši 634,61 GWh, usled povećane solarne proizvodnje u Italiji, Mađarskoj i Turskoj, sa stopama rasta od 30,5%, 30,0% i 23,2%, redom.
Proizvodnja hidroenergije u JIE porasla je za 9,08% u 2. nedelji 2025. godine, dostigavši ukupno 2.058,62 GWh. Mađarska, Srbija, Italija, Bugarska i Rumunija su sve zabeležile značajan porast proizvodnje hidroenergije, pri čemu je Mađarska imala najveći rast (+48,86%), nakon čega su Srbija (+33,21%) i Italija (+32,64%), zahvaljujući obilnim padavinama. Nasuprot tome, Grčka, Turska i Hrvatska su imale manju proizvodnju hidroenergije, sa smanjenjem od -21,70%, -1,7% i -0,04%, redom.
Proizvodnja termoelektrana u JIE porasla je za 26,58%, dostigavši 9.934,19 GWh. Ovaj porast je uglavnom bio uzrokovan povećanjem proizvodnje iz gasnih termoelektrana od 44,25%, koja je dostigla 6.188,62 GWh, i povećanjem proizvodnje iz termoelektrana na ugalj od 5,27%, koja je dostigla 3.745,57 GWh. Turska je zabeležila porast u proizvodnji iz termoelektrana na ugalj (+4,64%), ali je imala pad u proizvodnji iz gasnih termoelektrana (-23,69%). U Bugarskoj je proizvodnja iz uglja porasla za 12,72%, dok je proizvodnja iz gasa opala za -1,41%. Italija je zabeležila značajan rast u proizvodnji iz uglja (+13,19%) i gasa (+105,94%). Grčka je imala porast proizvodnje lignita od 25,39%, dok je proizvodnja iz gasa opala za -7,43%.
Što se tiče međugranične trgovine električnom energijom, neto uvoz električne energije u JIE regionu porastao je za 23,28%, dostigavši 1.632,15 GWh, zahvaljujući višem uvozu na tržištu Italije. Neto izvoz iz JIE opao je za -22,4%, dostigavši 112,53 GWh, dok je uvoz porastao za 18,8%, dostigavši 1.744,68 GWh. Italija i Rumunija su zabeležile značajan porast neto uvoza, pri čemu je uvoz Italije porastao za 39,53%, a Rumunije za 465%, dok su druge zemlje JIE, kao što su Hrvatska, Srbija i Bugarska, zabeležile pad neto uvoza. Turska je nastavila sa izvozom električne energije, ali uz pad neto izvoza od -1,67% u odnosu na prethodnu nedelju. Grčka je promenila svoju poziciju u odnosu na uvoz i postala neto izvoznik sa izvozom od 45,28 GWh.