U 19. nedelji 2025. godine, cene električne energije širom Jugoistočne Evrope (JIE) beležile su značajan rast, podstaknute višim cenama gasa i CO₂, kao i povećanom potražnjom za električnom energijom usled nižih temperatura od proseka. Cene su početkom nedelje iznosile oko 100 €/MWh, da bi postepeno padale i pale ispod 70 €/MWh do nedelje, 11. maja. Među zemljama JIE, Bugarska i Grčka zabeležile su najveći nedeljni rast cena – preko 60%, a slede ih Rumunija (52,13%) i Srbija (45,37%).
Prosečna cena električne energije u Evropi tokom nedelje iznosila je 73 €/MWh. Najniža cena zabeležena je u Francuskoj – svega 9,61 €/MWh, dok je najviša bila u Italiji – 97,25 €/MWh. Neobičan događaj zabeležen je na Iberijskom poluostrvu, gde je cena električne energije u Portugalu skočila za 106,36% i dostigla 34,05 €/MWh, usled privremenog smanjenja uvoza struje iz Španije nakon velikog kolapsa mreže i nestanka struje. Istovremeno, cene u Španiji su pale za gotovo 20%, što je dovelo do retke i izražene razlike u cenama između dva tržišta koja su inače usklađena.
Potražnja za električnom energijom u zemljama JIE porasla je za 6,36%, dostigavši ukupno 14.426,39 GWh. Mađarska je zabeležila najveći rast potražnje – 14,40%, a prate je Italija sa 13,02% i Rumunija sa 11,25%. Manji rast potražnje zabeležen je u Srbiji, Hrvatskoj i Turskoj, dok su Bugarska (-2,13%) i Grčka (-0,23%) bile jedine zemlje u kojima je zabeležen pad potrošnje.
Obnovljivi izvori energije takođe su zabeležili promene tokom nedelje. Proizvodnja solarne energije u JIE porasla je za 57,7%, dostigavši 1.644,90 GWh, pri čemu je Italija ostvarila izvanredan rast od 293,8%. S druge strane, proizvodnja energije iz vetra pala je za 24,8%, ukupno iznoseći 1.310,47 GWh. Grčka i Rumunija zabeležile su najveći pad u proizvodnji vetroenergije – 53,2%, odnosno 42,7%. Hidroenergija je u regionu zabeležila rast od 42,97%, a najviše su doprinele Italija i Hrvatska, potom Bugarska. Mađarska i Turska su, međutim, zabeležile blage padove u hidroenergetskoj proizvodnji usled suvog vremena.
Proizvodnja iz termoelektrana u JIE skočila je za 41,97%, dostigavši ukupno 5.613,21 GWh. Ovaj rast potpomognut je povećanjem proizvodnje iz termoelektrana na ugalj za 21,86% i iz gasnih elektrana za čak 62,62%. Italija, Bugarska i Turska zabeležile su značajan rast u obe kategorije – u Italiji je proizvodnja iz uglja porasla za preko 250%, dok je gasna proizvodnja porasla za gotovo 67%.
Došlo je i do značajnih promena u prekograničnoj trgovini električnom energijom. Neto uvoz električne energije u JIE porastao je za 25,59%, dostigavši 1.262,94 GWh. Rumunija, Turska i Srbija su značajno povećale svoj uvoz, dok su Italija i Hrvatska smanjile svoj. Bugarska je prešla iz neto izvoznika u neto uvoznika, dok je Grčka ostala izvoznik, ali sa znatno manjim obimom.