U 3. nedelji januara 2025. godine, cene električne energije u jugoistočnoj Evropi (JIE) zabeležile su rast, podstaknute povećanom potražnjom i padom proizvodnje energije iz vetra. Svi tržišta u regionu, osim Turske, doživela su dvocifrene poraste cena. Rumunija i Hrvatska su zabeležile najveće skokove, sa porastima cena od 33,51% i 33,20%, redom, dok su Bugarska i Srbija imale povećanja od 31,93% i 31,21%. Italija je imala najmanji porast, od 12,45%.
U srednjoj Evropi, cene električne energije su takođe porasle, jer je potražnja rasla, a cene gasa su porasle. Cene u svim evropskim tržištima premašile su 130 €/MWh, a cene u centralnoj Evropi kretale su se u rasponu od 138–156 €/MWh. Slovačka je zabeležila najviše cene u regionu, sa 156,09 €/MWh, što predstavlja porast od 34,53% u odnosu na prethodnu nedelju. Slovenija je bila sledeća sa cenom od 151,55 €/MWh, dok je Francuska imala najniže cene sa 137,71 €/MWh, ali i to je bilo 53,61% više u odnosu na prethodnu nedelju.
U južnom delu Evrope, cene električne energije na tržištima jugoistočne Evrope, osim Turske, porasle su iznad 100 €/MWh, u rasponu od 67 do 157 €/MWh. Turska je imala najnižu prosečnu cenu od 66,96 €/MWh, dok je Grčka bila druga najjeftinija sa 146,17 €/MWh. Rumunija je imala najvišu prosečnu cenu od 157,06 €/MWh, što je porast od 33,51% u odnosu na prethodnu nedelju, dok je prosečna cena u Srbiji iznosila 155,96 €/MWh.
Potražnja za električnom energijom u zemljama jugoistočne Evrope povećala se za 10,95% u odnosu na 2. nedelju januara 2025, dostigavši 18.657,87 GWh. Bugarska je zabeležila najveći porast potražnje od 19,77%, dok su Italija i Grčka imale poraste od 18,53% i 15,46%. Turska, Mađarska i Rumunija su imale umerene poraste potražnje od 5,20%, 3,59% i 1,34%, redom.
Proizvodnja obnovljivih izvora energije u regionu porasla je tokom 3. nedelje, pri čemu je proizvodnja vetra porasla za 13,8%, dostigavši 1.386,12 GWh. Proizvodnja iz solarnih izvora ostala je stabilna, sa malim porastom od 0,2% na 344,79 GWh. Proizvodnja iz hidroelektrana zabeležila je porast od 13,56%, dostigavši 1.751,40 GWh, zahvaljujući višim padavinama. Termoelektrane su povećale proizvodnju za 4,60%, dostigavši 6.780,75 GWh, podstaknute porastom proizvodnje iz uglja za 4,54% i porastom proizvodnje iz gasa za 4,66%.
Međuregionalna trgovina električnom energijom je takođe zabeležila promene, sa smanjenjem neto uvoza električne energije za 18,71% u regionu, na 1.326,80 GWh. Neto izvoz električne energije porastao je za 137,9%, dostigavši 267,66 GWh, dok je uvoz opao za 8,6%. Italija je zabeležila pad neto uvoza od 24,14%, dok su Srbija, Rumunija i Mađarska zabeležile povećanje neto uvoza. Turska je zadržala poziciju izvoznika, dok su Grčka i Bugarska povećale svoju aktivnost u izvozu.