Do kraja 2023. godine trebalo bi da bude zatvoreno deset blokova u termoelektranama u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, zbog usaglašavanja sa pravilima Evropske unije.
Inicijativa za povlačenje termo blokova sprovodi se na osnovu Direktive EU o velikim ložištima, navodi se u izveštaju Praćenje energetske tranzicije (Energy Transition Tracker), prenosi portal Balkan green energy news.
Kako stvari stoje, trajni prekid rada čeka dve srpske elektane – TE Kolubara A i Morava, a crnogorsku TE Pljevlja privremeni prekid rada.
Objašnjava se da je gašenje deset blokova način da se ne prekorače dozvoljene granice emisije sumpor-dioksida, azotnih-oksida i prašine iz postojećih elektrana.
Direktiva ne nameće gašenje svih ložišta u elektranama, ali ih ograničava na 20 hiljada kilovat-sati od početka 2018. do kraja 2023. godine.
Prva elektrana koja bi mogla da bude isključena sa mreže je TE Pljevlja, u novembru ove godine. Druga na spisku je TE Kolubara A, gde se u avgustu 2021. gase tri bloka, a treća je TE Kakanj u BiH koja gasi blok 5 dogodine u oktobru.
U BiH bi trebalo da se zatvori i TE Tuzla, njen blok 4 u julu 2022. godine, a blok 3 u aprilu 2023.
U Srbiji je blizu kraj radnog veka i TE Morava, a njeno zatvaranje se očekuje u junu 2022. godine.
Potpuni prekid rada TE Kolubara A trebalo bi da bude u decembru 2023. godine.
Četiri ugovorne strane Energetske zajednice – BiH, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija, odlučile su se da iskoriste još jedan model za primenu Direktive EU usvajanjem Nacionalnog plana za smanjenje emisija (NERP), kojim se postavljaju gornje granice emisije za određenu grupu postrojenja. Poštovanje Direktive se u tom slučaju proverava na nivou cele grupe.
Prema podacima iz 2019. godine, emisije su u većini slučajeva veće od onih koje su zacrtane u NERP-u, zaključuje se u izveštaju Praćenje energetske tanzicije.
Izvor: capital.ba